"Ovo je odgovor na nerazvijenost, najveći problem s kojim se suočavamo", ustvrdila je županica Martina Furdek Hajdin
Ovo je odgovor na nerazvijenost, najveći problem s kojim se
suočavamo. Okupirano je bilo 52 posto naše županije i danas
svjedočimo posljedicama rata kao što su raseljeno stanovništvo i
rijetka naseljenost. Napori su veliki. Depopulacija se prati
nekoliko desetljeća. Od suočavanja s tim problemom ne bježimo i
ulažemo u kvalitetu života, posebno na ruralnom području. Neke će
općine dobiti novac za asfaltiranje, no znamo odavno da
asfaltirana cesta nije osnovni preduvjet za život – trebaju nam i
struja i voda i odvodnja, a da ne spominjem brzi internet. Tek su
to preduvjeti po kojima će se mlade obitelji ravnati za život na
nekom području. Zdravstvena skrb mora biti kvalitetna i dostupna,
kao i obrazovanje uz vrtiće. Prošle godine smo zabilježili porast
broja djece upisane u prvi razred osnovne škole te povećanje
broja novorođene djece. To nam daje potvrdu da naš rad nije
uzaludan – poručila je u srijedu na Rastokama za svečanosti
uručenja 15 ugovora o financiranju ukupne novčane vrijednosti
2,980.000 eura u sklopu Programa revitalizacije depriviranih
područja Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije županica
Martina Furdek Hajdin.
Ugovore su predstavnicima jedinica lokalne samouprave te drugim
dužnosnicima uručili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i
ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te ministar regionalnog
razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić.
Županija karlovačka je dobila 550.000 eura za prvu fazu izgradnje
i opremanja zgrade Centra zdravlja Draganić. Općina Tounj je
dobila 300.000 eura za projekt rekonstrukcije državne ceste D23,
izgradnju pješačkih hodnika, javnu rasvjetu, dvije autobusne
stanice i rotor. Načelniku Netretića Marijanu Peretiću su uručena
dva ugovora – jedan vrijednosti 60.000 eura za modernizaciju
javne rasvjete i 260.000 eura za rekonstrukciju vrtića, što se
financira iz fondova Europske unije. Općina Žakanje je dobila
300.000 eura za izgradnju pristupne ceste do poslovne zone, a
Generalski Stol 130.000 eura za modernizaciju nerazvrstane ceste
koja spaja Jankovo Selište i Bukovlje. Za nastavak modernizacije
javne rasvjete primjenom mjera energetske učinkovitosti Općina
Draganić je dobila 120.000 eura, koliko i Općina Plaški za
projekt spomen-parka. Općina Lasinja je dobila 110.000 eura za
uređenje dodatnih vrtićkih prostora. Općina Josipdol je dobila
90.000 eura za izgradnju tematskog parka s proširenjem
parkirališta. Za modernizaciju sustava javne rasvjete Općina
Krnjak je dobila 190.000 eura, a Općina Bosiljevo dvije stotine
tisuća eura za rekonstrukciju postojeće zgrade u društveni dom.
Općina Ribnik je za prilagodbu i modernizaciju trga dobila
110.000 eura, a Grad Ozalj 130.000 eura za modernizaciju javne
rasvjete.
Grad Slunj je dobio 420.000 eura za rekonstrukciju vrtića, čime
će se dobiti tri nova dnevna boravka, a Trgovačko-ugostiteljska
škola Karlovac 445.000 eura za projekt mreže kompetentnosti.
Objašnjeno je da je cilj programa “poticanje razvoja gospodarskih
i društvenih aktivnosti na područjima s izrazitim razvojnim
ograničenjima kroz ulaganje u infrastrukturne projekte kao
preduvjet za razvoj postojeće i izgradnju nove društvene i
gospodarske infrastrukture, povećanje atraktivnosti prostora,
poboljšanje kvalitete života i sprečavanje daljnjeg iseljavanja
te poticanje razvoja ključnih gospodarskih sektora”.
Gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić je strukturne tegobe tog
grada opisala podacima da se prostire na četiri stotine četvornih
kilometara, da ima 67 naselja i 4.226 stanovnika, pa je otežano u
takvim uvjetima održavati infrastrukturu, a ministar Erlić je
naglasio da je Slunj dobar primjer motivacije za osmišljavanje i
provedbu ovakvog programa Vlade.
– Slunj ima velik razvojni potencijal, a treba ga staviti u
ekonomsku praksu i za to treba dodatnu podršku. Tome služi ovaj
program. Ovo je početak novog ciklusa ulaganja i toga će biti
još. Ovi projekti život znače ovim općinama i gradovima. Ovaj
program nije jednokratan, nego je osmišljen da bude dugoročan.
Imamo za cilj staviti poseban fokus na ovaj kraj. Iz mehanizma
integriranih teritorijalnih ulaganja je dato 33 milijuna eura i
tako imamo dobro pokrivene krajeve županije – rekao je Erlić.
Nastavio je da su s ovim programom razvojni programi zaokruženi.
– Započeli smo sa Slavonijom, Baranjom i Srijemom, pa smo
nastavili s Gorskim kotarom i Dalmatinskom zagorom, Likom,
Banovinom, Ravnim kotarima, Bukovicom i Neretvom. To je poslanje
naše Vlade – davanje jednakih prilika svim krajevima Hrvatske –
naglasio je Erlić.
Medved je rekao da je “ovo područje odraz svih naših napora do
sada, ali i jasno definiranje perspektive”.
– Iščitavajući ove projekte vidljivo je da kao čelnici jedinica
lokalne samouprave prepoznajete prioritete razvoja svojih gradova
i općina te županije. Daje vam se mogućnost da odredite
prioritete razvoja i u svemu tome vas podupire Vlada – poručio
je.
Nastavio je da su “izazovi veliki”, a posebno je utoliko istaknuo
demografsku revitalizaciju.
– Podsjećam da smo 2016. godine imali prosjek razvijenosti u
odnosu na Europsku uniju od 62 posto, a da smo danas na 76, dok
nam je cilj do kraja mandata postići prosjek razvijenosti od 80
posto. Iz iskustva drugih zemalja je razvidno da tada dolazi do
povrata onih koji su otišli. Već sad je to vidljivo i već sad ima
povratka naših ljudi. Gotovo 25 milijardi eura je usmjereno na
postizanje tog efekta – rekao je Medved.