Relativno velik broj doselio se ili vratio iz Njemačke, ali još uvijek je više onih koji u Njemačku odlaze.
Prema podacima o migracijama u 2023. godini koje je objavio
Državni zavod za statistiku, Hrvatska u protekloj godini bilježi
veliki plus od 30.000 više doseljenih nego odseljenih. Ista je
situacija i u Karlovačkoj županiji koja je ovim putem dobila
500-njak novih stanovnika više.
U našu županiju tako je lani doselilo 1608 osoba iz inozemstva
dok je 1134 odselilo u inozemstvo. Jasno, kako ćemo navesti i u
nastavku teksta, situacija nije tako jednostavna i u toj su
brojci i strani radnici, a ne samo povratnici.
Ipak, kao očiti plus može se navesti onaj koji Karlovačka
županija i protekle godine ima u unutarnjim migracijama, odnosno
selidbama unutar države. Tako je u Karlovačku županiju iz drugih
hrvatskih županija doselilo 762 osobe, dok su 673 osobe iz naše
županije odselile u druge dijelove Hrvatske.
Dakako, ovi podaci imaju dvije strane. Jedan dio spomenutih
brojki je svakako u dolasku stranih radnika, ali ipak ima i
ponešto povratnika iz inozemstva. Konkretno, kada je Hrvatska u
pitanju (ti podaci još nisu objavljeni za županije) najviše
doseljenih je iz zemalja bivše Jugoslavije, a pojedinačno najviše
iz BiH (8.478) no odmah do su azijske zemlje koje nisu
raščlanjene po pojedinim zemljama ali ukupno je doseljenih gotovo
18 tisuća. Ipak, dojam koji ostavljaju medijski napisi, ali
vjerojatno i svojevrsna “novost” u većem doseljavanju osoba iz
daljih zemalja je pogrešan, jer azijski radnici ipak ne čine
većinu doseljenih, štoviše u ukupnoj brojci ih je oko 25%.
Povratnika je, pak, najviše iz Njemačke iz koje je 2023. u
Hrvatsku doselilo 6230 osoba, a nešto značajnija brojka je i onih
koji su doselili iz Austrije – 1030. Jasno, nisu svi povratnici,
ima nešto i Nijemaca i Austrijanaca koji doseljavaju u Hrvatsku,
pogotovo u umirovljeničkoj dobi.
Što se tiče odseljavanja, 2023. godine iz Hrvatske se najviše
odlazilo u Njemačku (11.083), zatim Austriju (4.404), a
zanimljivo je i da je velik broj ljudi odselio u Aziju, tu je,
pak, vjerojatno riječ o povratnicima iz grupacije stranih radnika
– takvih je bilo 2828.
U najvećem plusu su Grad Zagreb (5.528) i Istarska županija
(5.327), a i uz priliv stranih radnika šest hrvatskih županija i
dalje gubi stanovništvo, a najgora je situacija u
Vukovarsko-srijemskoj županiji (-706)