Na razini ljetnih mjeseci, ali i godine, također imamo četiri do pet posto povećanja broja izdanih računa, ovisno o kojem mjesecu govorimo.
Porezna uprava u ovom kolovozu bilježi četiri posto više izdanih
računa u djelatnostima smještaja i pripreme hrane, a iznos na tim
računima veći je deset posto. U djelatnosti pripreme i
usluživanja pića, izdano je tri posto više računa u odnosu na
lani, dok je tu iznos bio veći za 11 posto.
Prenosimo intervju s ministrom turizma Tončijem Glavinom s
Danas.hr-a.
Kakve su turističke brojke u kolovozu?
Brojke su skoro idealne. U kolovozu smo imali veći broj gostiju.
Imali smo čak i 185.000 gostiju više nego u kolovozu prošle
godine koji je bio rekordan. Dakle, kad pogledate ova dva ljetna
mjeseca, onda imamo gostiju i više nego što smo imali prošle
godine, ali to se sve vrti unutar par postotnih poena, otprilike
točno onako kako bismo mi htjeli i kako želimo. Vrlo aktivno
komuniciramo da u ovom glavnom dijelu turističke sezone, dakle, u
ova dva ljetna mjeseca nemamo više prostora za rast i ne trebamo
tražiti rast, osim, naravno, u kontinentu i manjim sredinama, ali
te brojke uistinu ne bi značajno utjecaje u odnosu na turistički
promet u priobalnim destinacijama.
Dakle, tu ne tražimo rast, ali itekako rast i povećanje tražimo u
predsezoni i postsezoni. Predsezonu smo imali izvanrednu, a za
postsezonu također očekujemo da će biti
izvanredna. Hrvatska je danas uistinu cjelogodišnja
turistička destinacija. Više ne govorim o turističkoj sezoni.
Upravo zato je potrebno da nas sve naše turističke politike i sve
ono što radimo usmjeravaju u tom dijelu jer održivi turizam ne
ide pod ruku s masovnošću. Održivi turizam ne ide pod ruku sa
smanjivanjem kvalitete života naših sugrađana.
Ugostitelji su ostvarili oko devet posto više prihoda na
otprilike isti broj računa. Svi svjedočimo tome da su cijene
podivljale, posebno na obali. Kako zaustaviti daljnji rast cijena
i što nas onda očekuje iduće godine?
U kolovozu je bilo čak četiri posto više izdanih računa, osim
samog povećanje vrijednosti koju ste rekli sami. Na razini
ljetnih mjeseci, ali i godine, također imamo četiri do pet posto
povećanja broja izdanih računa, ovisno o kojem mjesecu govorimo.
Također, povećanje i vrijednosti računa, otprilike 10 posto,
ovisi o kojem mjesecu govorimo. To nam potvrđuje da sve što
radimo itekako ima smisla. Što se tiče fizičkih brojki, stojimo
otprilike u glavnom dijelu sezone na nekakvim rekordima
koji bi trebali ostati tu gdje jesu, a imamo povećanje prihoda.
Kad uzmete u kontekst prvi kvartal ove godine – službene podatke,
čak 25 posto više prihoda. Naša procjena je da će se ti prihodi u
sljedeća dva kvartala također vrtjeti otprilike od sedam do deset
posto, iako je procjena Hrvatske narodne banke da bi ona trebala
biti negdje oko četiri do pet posto, ali vidjet ćemo. Što se tiče
brojki, njih držimo pod kontrolom, ne ugrožavamo kvalitetu života
našeg stanovništva, a to je upravo onaj turizam kakvog želimo.
Apelirali ste cijelo ovo vrijeme da ne smijemo biti
skuplji, ali ni jeftiniji od konkurencije. Je li itko poslušao
taj apel?
Često se izvlače stvari iz konteksta, traže se nekakvi
individualni primjeri, pa se od njih radi pravilo, a to nije
tako. Definitivno, slali smo apele cijelo ovo ljeto, jer to
je nešto što ima itekako utjecaja ne samo na ovu turističku
godinu, nego na sljedeću i sve one koji dolaze.
Žale se i strani turisti – toga ste svjesni?
Dogodilo se to da je određena struktura gostiju navikla putovati
u Hrvatsku i možda boraviti, odnosno koristiti ugostiteljsku
uslugu koja nije možda bila usporediva sa zemljama odakle oni
dolaze. Ali, kažem, nema nikakvog razloga da mi sebe
podcjenjujemo tako da za istu razinu usluge, od nekih naših
konkurenata, cijene budu jeftinije od nas, ali ne smiju
biti ni skuplje. I to je ključ. Dakle, taj odnos cijene i
kvalitete, nešto po čemu će se mjeriti naša buduća uspješnost,
naša buduća atraktivnost. Jako je bitno da tu u kontinuitetu sami
sebe testiramo, kontroliramo i držimo sebe u balansu jer će nam o
tome ovisiti i prodaja sljedeće godine, koja nam je praktički
sada već na kućnom pragu.