Planirano je da porez plaćaju oni koji će nekretninu iznajmljivati kratkoročno ili će im nekretnina biti prazna.
Ministar Marko Primorac najavio je kako porez na
nekretnine neće plaćati onaj tko živi u nekoj nekretnini i oni
koji su svoju nekretninu dali u dugoročan najam. Prijedlog je da
se utvrđuje porezni obveznik i predmet oporezivanja u ožujku
tekuće godine za tu godinu. Onaj tko bude imao ugovor o
dugoročnom najmu i tko bude iznajmljivao nekretninu barem deset
mjeseci, taj ne bi plaćao porez na nekretnine.
Planirano je da porez plaćaju oni koji će nekretninu
iznajmljivati kratkoročno ili će im nekretnina biti prazna. Ono
što je uzdrmalo iznajmljivače je najavljeno povećano opterećenje
kratkoročnog najma u turizmu koje se trenutno plaća kao paušal po
krevetu. Po ministrovim riječima, ti iznosi su poprilično mali i
utjecali su ne samo na tržište nekretnina nego i na gospodarstvo
u cjelini. Zbog toga je planirano izjednačavanje poreznog
tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma, piše Dubrovački dnevnik.
Problem evidencije nekretnina
Iako jasnog okvira porezne reforme još uvijek nema, rečeno je
dovoljno da bi uzrokovalo mnogobrojne reakcije različitih
stručnjaka, udruga, iznajmljivača i građana. Najavljene promjene
za Dubrovački dnevnik komentirala
je Marita Kisić Kamić, koja je cijeli radni vijek usko
vezana uz poreze i praćenje promjena u poreznom sustavu.
“Nesporno je da je velikom broju građana Europske unije, a i
trećih zemalja, oslobađanjem zabrane koja je bila kupovanja
nekretnina u Republici Hrvatskoj, omogućeno stjecanje nekretnina,
ali tako da su onda oni te nekretnine, poglavito u Istri,
iznajmljivali kad ih sami nisu koristili, kako prijateljima, tako
i nepoznatima. Tako su stjecali dobit koja nije bila oporeziva
prema zakonima Republike Hrvatske. Tu stvarno treba uvesti reda,
ali isto tako je moje mišljenje da prilikom oporezivanja
nekretnina hrvatskim građanima treba pristupiti na jedan
drugačiji način”, kaže Kisić Kamić i naglašava da je problem što
se evidencija nekretnina građana RH, zemljišne knjige, pa i sami
katastar, oslanjaju još uvijek na evidencije iz doba
Austro-Ugarske te da zemljišno-knjižni odjeli i katastri nisu
usklađeni.
“Pristupila je Republika Hrvatska po nalogu Europske komisije
uređenju zemljišnih knjiga, sad se na tome nešto radi, pa se
dobila i neka nova kategorizacija Dubrovnik Nova da bi se
uskladile zemljišne knjige i katastar, ali to je još uvijek na
dugome štapu. Puno je građana Republike Srpske, BiH, Ukrajine i
raznih drugih koji su stekli nekretnine. Ako se to stavi u
zajednički koš s hrvatskim građanima, neće biti dobro”,
objašnjava Kisić Kamić.
Porez da, ali ne za sve građane
“Jednostavno se ne mogu staviti u istu kategoriju. Povezana sam
rodbinski s Italijom i Austrijom. Razgovarala sam s njima i
poznat mi je njihov porezni sustav. U Toscani možete kupiti
predivnu kuću na dva, tri kata, s okućnicom u odnosu na naše
cijene za smiješnu cifru, 120 tisuća eura. Mislite li da biste
mogli kupiti kuću tamo i boraviti 15 dana, koliko možete i onda
kasnije nastaviti iznajmljivati i to nikome ne prijaviti?
Talijanske vlasti bi vas odmah uhvatile! Uostalom i naš porezni
sustav ima Članak 64. koji nam lijepo govori o tome kako se
stječe imovinska korist i da se mora evidentirati. Jednostavno,
tome se mora stati na kraj. Zamislite one koji imaju pet, šest
nekretnina… Ne možete mi reći da ih ne afitavaju na crno! A u
Austriji da ne govorim. Isto je kao što smo mi zakonom
definirali, ali primjenjujemo na naše građane jer naše građane
možemo kazniti. Isto kao pogrešno parkiran auto – mene će kazniti
jer će mene lako naći, a njega ne. Eto, to je problem u nas”,
naglašava Kisić Kamić.
Pitanje kratkoročnog najma
“Trebalo bi odvojiti ono što se cijelo vrijeme provlači kroz naše
zakonodavstvo, pa i kroz medije i same političke strukture. Tu je
gradonačelnik imao pravo. Reći ‘ne’ rentijerstvu u ovakvom
obliku. Ako je jedno mlado stvorenje završilo nekakav pravni ili
ekonomski fakultet i neće raditi već se isključivo bavi
iznajmljivanjem jer je naslijedilo, kupilo, roditelji su mu
omogućili… Onda neka njegovo rentijerstvo bude oporezivo na način
na koji je oporezivana i plaća radnika koju u konačnici primi
svaki mjesec. A ne paušalno oporezivati, jer to je njemu u jednu
ruku plaća. On se brine o svojoj nekretnini, pošteno je
iznajmljuje, od toga želi steći profit, ali neka onda sudjeluje
isto onako kao što sudjeluju radnici – plaćanje mirovinskog,
zdravstvenog, poreza na dohodak i svega što je opteretilo
poduzetništvo”, kazala je Kisić Kamić.
“Nisam za oporezivanje nekretnina u smislu – netko ima stan i
garsonijeru, pa idemo, ali strance svakako koji se bave
rentijerstvom, kao i naše građane koji se time bave. Da završimo
‘po dubrovačku’ – u svemu treba imati mjeru”,
zaključuje Kisić Kamić.
‘Inicijativa nije loša, ali…’
Vlasnik agencije za nekretnine Davorin Krešić ne misli
da će se puno toga promijeniti na tržištu nekretnina.
“Sve izmjene zakona i regulativa u nekom malom, određenom
postotku sigurno imaju neki utjecaj, ali na samotržište nekretnina u Dubrovniku neće, jer
je uvijek ovdje velika potražnja, a mala ponuda, cijene su
narasle, sezona je dobra, dobra su primanja… Ne mislim da će to
padati, niti da će ljudi manje kupovati radi poreza. Sama
inicijativa, po meni, nije loša. Ali smatram da to ne može tek
tako. Treba još puno o tome razglabati, nije to ništa službeno.
Kroz naredne mjesece vjerojatno će prikupljati reakcije, kako
Sabora, tako i građana, kako bi vidjeli što kažu. Ali neminovno
da to dolazi, u cijelom svijetu su porezi, pa tako će to biti i
ovdje”, kaže Krešić.
Naglašava da je najveći problem, po njemu, zapravo broj
nekorištenih stanova, a nema ih na tržištu, ni za prodaju ni za
iznajmljivanje.
Cilj priuštivo stanovanje
Gradonačelnik Mato Franković ističe da najavljena dva zakona
u vrlo skoroj budućnosti pokazat će se kao ključni alati u
osiguravanju priuštivog stanovanja brojnim obiteljima na području
Republike Hrvatske. Napomenuo je da smatra kako bi jedino
pružanje usluge iznajmljivanja u domaćinstvu, ali isključivo i
jedino u slučaju gdje vlasnik stambenog objekta iznajmljuje dio
svog životnog prostora, trebalo podlijegati sustavu paušalam,
piše Dubrovački dnevnik.