Krajnja desnica plješće, susjedi negoduju, a područje slobodnog kretanja polako se smanjuje. Šengen u svom punom sjaju možda je nepovratno izgubljen.
Još za vikend na graničnim prijelazima između Francuske
i Njemačke slobodno su prolazili i ljudi i robe, kako je
šengenska praksa bila godinama. Sad su tamo naoružani policajci
koji nasumično zaustavljaju i pretresaju vozila.
“Ako to radimo na ovaj način, mislim da bi možda i Francuska
trebala to početi činiti. Njemačka nije jedina zemlja koja je
pogođena napadima i imigracijom”, rekao je jutros jedan Francuz
na putu za Njemačku. Policija sada upada u vlakove i buseve,
svima pregledava dokumente, na mjestima na kojima to nije radila
godinama. “Nepotrebno. Upravo sam rekao, osjećam se pomalo kao da
se vraćamo u prošlost. Ali isto tako razumijem da je to samo
politika vlade”, komentirao je jedan Nizozemac nakon što je
pregledan na granici.
Politika prostora bez graničnih kontrola neodvojiva je od
Njemačke kao njezinog centralnog dijela. Da razjasnimo – na
prijelazima s Austrijom njemačka je uvela kontrole još 2015.,
lani su to učinili na prijelazima s Poljskom, Češkom i
Švicarskom, a od jučer kontrole vrijede i prema Francuskoj,
Luksemburgu, Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj. A svim tim susjedima
šalju neobičnu poruku.
“Sami – i to je ono što ga čini čudom prošlosti – više nismo,
pogotovo mi Nijemci. Sami, nećemo se snaći”, rekla je neki dan na
raspravi u Bundestagu njemačka ministrica vanjskih poslova
Annalena Baerbock. Zbog odluke Berlina zato likuje Viktor
Orban, koji je na mađarskoj granici davno digao ograde s
bodljikavom žicom. Dobro došli u klub, poručio je njemačkom
kancelaru, sretan što su se Nijemci, kako je rekao, napokon
probudili.
Poljski premijer Donald Tusk diše drukčije. “Ovakva
vrsta akcije je neprihvatljiva s poljskog gledišta. Uostalom, ne
sumnjam da je unutarnja, politička situacija u Njemačkoj uzrok
provođenja ovakvih koraka”, izjavio je Tusk.
Da je okidač bio prošlomjesečni teroristički napad u Solingenu,
kada je tražitelj azila nožem ubio tri osobe, vjeruje pak
hrvatski šef diplomacije i – nećete vjerovati – kritizira
njemačku odluku. “Sada je ona pribjegla ovom rješavanju pitanja
koje, čini mi se, opet nije pravo rješavanje. Znači, mi moramo
rješavati pitanja u zemljama iz kojih dolaze migranti”,
kaže Gordan Grlić Radman.
Iza svega bi ipak mogao biti pokušaj njemačke vlade da umiri
domaću javnost. “Nijemci su nezadovoljni migracijskom politikom
savezne vlade. U ovom trenutku tri četvrtine građana (77%) želi
radikalan zaokret po pitanju politike azila i odnosa prema
izbjeglicama. Oni traže osjetno smanjenje broja migranata koji
dolaze u Njemačku. Odluku o vraćanju granica pozdravljaju, iako
kažu da dolazi prekasno i da neće riješiti sve probleme oko
iregularnih migracija”, kaže za Direkt novinar Deutsche
Wellea Srećko Matić.
Kao što probleme nisu riješile ni već postojeće kontrole koje su
uvele još osam članica šengenske zone, uključujući i naše
susjede. Već gotovo godinu dana Slovenija ima granične kontrole
na prijelazima s Hrvatskom, a imat će ih najmanje do 21.
prosinca. U praksi, to znači da vas policajac na graničnom
prijelazu može samo pogledati i pustiti dalje, što u većini
slučajeva i čini, ali vas naravno može i zaustaviti i odvesti sa
strane.
I baš zbog toga postoji strah da će i njemačka policija imati
jedan pristup prema domaćima, a drugi prema strancima, pogotovo
onima druge boje kože. “Sumnjam da će doista uhvatiti ljude koje
treba uhvatiti. To će biti više smetnja nego što će pomoći”,
vjeruje Lucien Max, koji iz Luksemburga za ulazak u Njemačku
sada mora prolaziti kontrole.
Krajnja desnica plješće, susjedi negoduju, a područje slobodnog
kretanja polako se smanjuje. Šengen u svom punom sjaju
možda je nepovratno izgubljen.