AKTUALNO / VIJESTI

mnogo nepoznanica

Što je COVID-19, a što korona, što SARS-CoV-2? Što znamo o bolesti? Donosimo odgovore na brojna koronapitanja

Što je COVID-19, a što korona, što SARS-CoV-2? Što znamo o bolesti? Donosimo odgovore na brojna koronapitanja
Shutterstock

Mjesecima smo bombardirani informacijama, zbunile su mnoge građane, a znanstvenici još uvijek nisu sigurni da imaju sve odgovore

Pandemija koronavirusa dio je svakodnevice cijelog svijeta već mjesecima. Virus koji se krajem prošle godine pojavio u Kini, danas je prisutan u svim zemljama svijeta. No i dalje postoje pitanja koje obične ljude zbunjuju, stoga vam donosimo odgovore na najčešća pitanja o COVID-u 19 i koronavirusu.

Što je COVID-19, a što je SARS-CoV-2?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Virusi i bolesti često imaju različita imena. Primjerice, HIV je ime virusa koji uzrokuje AIDS. Ljudi često znaju ime bolesti, ali ne i ime virusa koji je uzrokuje. Postoje različiti procesi i svrhe imenovanja virusa i bolesti, objašnjava Svjetska zdravstvena organizacija WHO.

Virusi su imenovani na temelju njihove genetičke strukture kako bi se olakšao razvoj dijagnostičkih testova, cjepiva i lijekova. Bolesti se imenuju kako bi olakšale raspravu o prevenciji bolesti, širenju, prenosivosti i tretmanu. Međunarodna klasifikacija bolesti objavila je ''teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2)'' kao ime novog virusa 11. veljače 2020. (Severe Acute Respiratory Syndrome CoronVirus 2). Ovo ime je izabrano jer je virus genetički srodan s koronavirusom odgovornim za izbijanje SARS-a 2003. godine.

Iako su slična, dva virusa su ipak drugačija. WHO je ''COVID-19 bolest'' (COronaVIrus Disease-19) objavio kao ime nove bolesti 11. veljače 2020.

Što je koronavirus?

Koronavirusi su velika skupina virusa koji mogu uzrokovati bolesti u ljudi ili životinja. To su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Kod ljudi, nekoliko koronavirusa poznato je kako uzrokuju respiratorne infekcije u rasponu od obične prehlade do ozbiljnijih bolesti poput Bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS) i Teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS). Nedavno otkriveni koronavirus uzrokuje bolest koja je, kao što smo napisali, ime dobila kao kratica, COVID-19.

Kako se prenosi koronavirus?

Koronavirus koji uzrokuje bolest COVID-19 u najvećem se broju slučajeva prenosi putem kapljica koje nastaju kad zaražena osoba kašlje, kiše ili izdiše. Kapljice su preteške da bi letjele zrakom te brzo padaju na pod i druge površine. Osoba se može zaraziti dodirivanjem očiju, nosa ili usta nakon dodirivanja virusom onečišćenih površina ili udisanjem virusa ako je u neposrednoj blizini osobe koja ima COVID-19. Još uvijek nije neosporno dokazano da se virus šiti i putem aerosola, kapljica koje su toliko male da ostaju letjeti u zraku, a nastaju disanjem ili govorom zaražene osobe. Prema podacima WHO-a zasad je dokazano da takve čestice mogu nastati, no osaje pitanje sadrže li dovoljno virusa da se zdrava osoba zarazi.

Kada i gdje je započeo koronavirus?

WHO je na svojim službenim stranicama objavio kompletni vremenski tijek odgovora te organizacije na koronavirus. Državni ured WHO-a u Kini primijetio je 31. prosinca izjavu za medije Općinskog zdravstvenog povjerenstva Wuhana na njihovoj web stranici o netipičnim slučajevima virusne upale pluća.

Na samom početku pandemije svjetski mediji su pisali o "misterioznom virusu nalik na gripu, nepoznatog podrijetla" u Kini. Istragom kineskih zdravstvenih vlasti utvrđeno je da su neki pacijenti prodavali na veletržnici u Wuhanu, gdje se nude riba i plodovi mora. Ubrzo nakon Wuhana, pojavili su se slučajevi i na Tajlandu i u Japanu, čije vlasti tvrde da su pacijenti prije hospitalizacije boravili u Wuhanu.

Hrvatska je prvog korona pacijenta zabilježila 25. veljače 2020. Bila je riječ o mlađem čovjeku koji je imao blaži oblik bolesti, a zarazio se navodno u Milanu, na utakmici Lige prvaka Atalanta - Valencia.

Koji su simptomi COVID-a 19?

Najčešći simptomi su kašalj, povišena temperatura, nedostatak zraka, nagli gubitak mirisa i okusa ili promjenu okusa. Dodatni i manje specifični simptomi mogu biti glavobolja, zimica, bolovi u mišićima, umor, povraćanje i proljev.

Kada se bolest prvi put pojavila liječnici su prvo uočili simptome temperature, suhog kašlja, grlobolje, kratkog daha, otežanog disanja i glavobolje. Potom su oboljeli uočili gubitak mirisa i okusa. Kasnije su je pojavili simptomi mučnine, povraćanja i proljeva.

Kada možemo očekivati cjepivo?

Želja da se pronađe cjepivo pojavila se gotovo istodobno sa saznanjem da svijetom hara novi virus. Zasad najzapaženije rezultate dala je jedna američka biotehnološka kompanija i Sveučilište u Oxfordu. Na Oxfordu su cjepivo testirali na makaki majmunima koji su po svojoj strukturi najbliži čovjeku. Makaki koji su bili cijepljeni nisu pokazali simptome COVID-a 19. Američka kompanija cijepila je volontere s tri različite doze.

No i dalje ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma, primjerice povišene temperature ili problema s disanjem. Primjenjuju se tako terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi. Neke studije govore o dobrim rezultatima lijekova poput klorokina, hidroksiklorokina, interferona beta-1, remdesevira, ali i azitromicina u kombinaciji s drugim lijekovima, kao i drugih terapija, no doista učinkovit lijek koji je univerzalno prihvaćen još nije pronađen.

Ostavlja li koronavirus posljedice?

Još se istraživanja treba provesti kako bi se znalo ostavlja li virus posljedice i koje. Uz oštećenja pluća kod teže oboljelih pacijenata, britanski su neurolozi recimo upozorili kako su uočili da virus ne uzrokuje štetu samo na dišnom sustavu, već i da može izazvati teška oštećenja mozga i središnjeg živčanog sustava.

Uočeno je da neki pacijenti imaju moždani udar, a javljaju se i oni s delirijem i psihozom. Neki pacijenti i nakon ozdravljenja imaju poteškoća s disanjem, osjećajem umora i slabosti. Kao posljedice navode se i fibroza pluća, ugrušci i oštećenja srca.

Mutira li virus?

Mutacije virusa su česte i brojne, te su uobičajena evolucijska pojava. Jedna je studija pokazala da je kod novog koronavirusa zabilježeno čak 6000 mutacija. Neke organizmima donose evolucijske prednosti, neke djeluju negativno na njih, a neke mutacije nemaju nikakvog učinka. Za sada nije utvrđeno da je mutacijama virus postao opasniji, no neke mutacije mogle bi kao učinak imati lakšu transmisiju između ljudi.

Izdvojeno


Reci što misliš!