U Karlovačkoj županiji godinama tražimo odgovor na pitanje zašto je za postupanje s otpadom odabran predloženi koncept i zbog čega se kao najbolja lokacija pokazala lokacija Babina gora.
Inicijativa koja se bori protiv gradnje Centra za gospodarenje
otpada na Babinoj gori kod Karlovca nastavlja pokušati uvjeriti
nadležne da ova lokacija nije adekvatna za tu funkciju, pa su se
otvorenim pismom obratili zastupnicima u Hrvatskom saboru koji će
u okviru pokrenutih interpelacija raspravljati o projektu
vjetroelektrane Krš – Pađene. Smatraju da bi trebalo otvoriti i
pitanje postupanja s otpadom.
– Ne bi nas iznenadilo ako bi ozbiljnija analiza pokazala da su
štetne posljedice sadašnjeg postupanja s otpadom višestruko veće
čak i od onih oko netransparentnog načina odlučivanja kod
vjetroelektrana, kažu okupljeni aktivisti ispred Građanske
inicijative Karlovac, karlovačke Udruge građana Pravica i Društva
potrošačica iz Vrbovskog.
Ostatak pisma prenosimo u cijelosti…
U Karlovačkoj županiji godinama tražimo odgovor na pitanje zašto
je za postupanje s otpadom odabran predloženi koncept i zbog čega
se kao najbolja lokacija pokazala lokacija Babina gora. Pitali
smo, tražili odgovore, ali odgovor nismo primili! Ministar Ćorić,
u čijoj je upravnoj (preko Ministarstva gospodarstva i održivog
razvoja) i financijskoj (preko Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost) nadležnosti postupanje s otpadom, ne
odgovara, ne želi komunikaciju i ustraje na po nama štetnom
pristupu donošenja odluka bez uključivanja zainteresiranih
dionika i javnosti. Kao da primjer Marišćine ne govori sam za
sebe.
Prije tri tjedna organizirali smo tribinu u Karlovcu pod radnim
nazivom “Mi nismo protiv, ali želimo znati zašto ova lokacija?”
na kojoj su nadležni odbili sudjelovati. Nakon skoro dva
desetljeća traženja odgovora, tražili smo javno i transparentno
još jednu priliku za iznošenje argumenata i pokušali pokrenuti
dijalog s Ministarstvom. Naivno smo se nadali, znajući da
ministar Ćorić inzistira na autoritetu položaja, i nije spreman
na dijalog argumentima, kako bi uz neoborive stručne argumente
ipak bio spreman da se vrlo suspektna procedura u slučaju RCGO
Babina gora preispita. Ozbiljni argumenti za to navedeni su u
prilogu ovom apelu.
Poštovane zastupnice i zastupnici, sigurni smo da nije potrebno
biti stručnjak da se pokaže sva upitnost, pa čak i elementi
korupcije projekta Babina gora. Primjeri su posvuda, pa kao što
mi imamo Babinu Goru, Vi imate Lučino razdolje, Biljane Donje,
Lećevicu, Piškornicu, Šagolje, Resnik…
Smatramo da je važno tražiti odgovore na pitanje zašto se, nakon
vidljivih štetnih posljedica za lokalnu zajednicu na području
izgrađenih centara na Marišćini i Kaštijunu nastavlja s
promašenim konceptom postupanja s otpadom u Hrvatskoj. Teško se
oteti dojmu da se ne radi o namjernom pogodovanju odabranim
projektnim tvrtkama i uglavnom stranim izvođačima. Pri tome nije
zanemariva niti vrlo čudna uloga Europske komisije, koja preko
svojih institucija daje pokriće za štetu koju naknadno plaćaju
građani.
Projekt RCGO Babina gora je ogledni primjer na kome se može
pokazati sav apsurd sadašnjeg koncepta regionalnih i/ili
županijskih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Čak i uz
veliki blagoslov EU (preko JASPERS) taj projekt će u domaćoj i
međunarodnoj stručnoj javnosti postati primjer projekta namjerne
ili slučajne nestručnosti i pogodovanja odabranima.
Poštovane zastupnice i zastupnici, u prilogu vam šaljemo
prezentaciju s argumentima koji sugeriraju da je potrebno:
– razmotriti osnovne primjedbe i dati primjereni odgovori na
sporna pitanja
– preispitati kako je moguće da je ovako manjkav projekt dobio
prolaznu ocjenu od nadležnih institucija, MINGOR-a, FZOEU,
JASPERS-a?
– izvršiti korekciju natječajne dokumentacije glede odabranih
tehnologija
– ponoviti postupak ocjene izvodljivosti i eksplicitno ocijeniti
ukupne troškove za krajnjeg korisnika
– u svjetlu činjenica da se su istražni organi već bavili ovim
projektom i utvrdili kršenje zakonskih procedura u postupku
donošenja izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije
(članka 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji) preispitati
jesu li nadležne službe i osobe na pogrešan način upotrebljavale
svoje ovlasti
– na osnovu prethodno navedenog, preispitati logičnost i potrebu
odabrane lokacije za gradnju Regionalnog centra za gospodare
otpadom na Babinoj Gori
– predložiti procedure da se ubuduće spriječe ovakve manjkavosti.
Uz navedeno smatramo potrebnim istaknuti da je zbog ovakvog
stanja s centrima za gospodarenje otpadom, a time i cjelokupnim
sustavom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj potrebno što
hitnije inicirati u Hrvatskom saboru analizu provođenja
Strategije gospodarenja otpadom za razdoblje od 2005. do 2025. Ta
Strategija rađena je davno prije ulaska Hrvatske u EU i u mnogim
segmentima je odavno zastarjela (npr. u zadanim ciljevima za
primarnu reciklažu i odvojeno prikupljanje otpada za 2020. svega
18 %, a za 2025. 25 %), pa i zbog toga treba što prije započeti
izradu nove strategije prilagođene opredjeljenjima Europske unije
za održivo “zeleno” gospodarstvo i zaštitu okoliša.
Poštovane zastupnice i zastupnici, pozivamo vas da svojim
autoritetom članova najvišeg zakonodavnog tijela u Republici
Hrvatskoj podržite reviziju projekt Babina gora. Time ćete
otvoriti prostor većoj transparentnosti i odgovornosti nadležnih
službi, te pokrenuti neophodnu reviziju sličnih projekta u drugim
sredinama čija se izgradnja sprema po sličnom modelu.
Uvjereni smo da ovaj problem, uz vašu pomoć, mogu riješiti
hrvatske institucije. Za predstavnike civilnog sektora; Ana
Smoljak, Žarko Kotur, Mile Sokolić.