Klijent poriče da je bio u banci, ali navodi da banka ne dostavlja nijedan dokaz da mu je isplaćen iznos od 15.000 kuna, te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.
Privredna banka Zagreb tužbom je htjela vratiti 15.000 kuna koje
je jedna njihova djelatnica greškom uplatila klijentu iz
Draganića, međutim, izgubili su sud, te još moraju platiti 3.750
kuna sudskih troškova. U pravilu banke dobivaju ovakve presude u
svoju korist, međutim, ovdje se dogodila situacija zbog koje
on može zadržati novac. Barem do daljnjega.
Draganićak je, naime, 30. kolovoza ušao u “Poslovnicu Lastovska”
u Zagrebu i zatražio isplatu 15.000 kuna, predavši djelatnici
banke karticu i osobnu iskaznicu. No, ona je prvo ažurirala
njegove osobne podatke, te je on potpisao obrazac za tu radnju, a
potom mu je isplatila traženi iznos. U tom trenutku se očito
smela, jer nije provela transakciju u sustavu na teret klijenta,
odnosno nije teretila njegov račun za isplaćeni mu iznos.
Istoga dana je utvrđen manjak, a onda su pregledom dokumentacije
i videonadzora utvrdili da se to dogodilo baš na slučaju muškarca
iz Draganića. Banka kaže da su u nekoliko navrata pokušavali
vratiti novac, ali ih je ignorirao. Pozivali su se na Zakon o
obveznim odnosima upozoravajući ga na stjecanje bez osnova i na
nepošteni način, te su na tome temeljili i svoju tužbu.
Klijent poriče da je bio u banci, ali navodi da banka ne
dostavlja nijedan dokaz da mu je isplaćen iznos od 15.000 kuna,
te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.
Sud će to u konačnici i učiniti, ali iz jednog sasvim formalnog
razloga. Iako je tuženi muškarac podigao novac, utvrđeno je da je
vlasnik računa bila njegova supruga, a on njezin opunomoćenik, pa
u skladu s tim sud navodi kako je onda ona ta koja je novac
stekla bez osnove. Odnosno, banka je tužila pogrešnu osobu.
– Tuženik je kao punomoćnik bio ovlašten podizati novac s računa
na kojem je opunomoćen, i time što je prilikom isplate novčanih
sredstava tuženiku došlo do tužiteljevog propusta knjiženja tj.
provedbe te transakcije, na računu vlasnice (supruge tuženika) je
ostao evidentiran taj novčani iznos, pa je dakle vlasnica računa,
a ne tuženik, utuženi iznos stekla bez osnove – obrazložio je
sud.
Praksa je da sve manjkove u blagajnama moraju vratiti bankarski
službenici. Hoće li se to dogoditi u ovom slučaju ili će banka
pokrenuti novu tužbu protiv vlasnice računa, ostaje za vidjeti.
Prije svega, imaju i pravo na žalbu na ovu nepravomoćnu presudu.