AKTUALNO / VIJESTI

ŠEST MANDATA

Na čelu Zagreba bio 20 godina - sve o Milanu Bandiću (1955.-2021.)

Na čelu Zagreba bio 20 godina - sve o Milanu Bandiću (1955.-2021.)
Sanjin Strukic/PIXSELL

Bandićev strelovit uspon kreće 1993. kada postaje tajnik gradske organizacije SDP-a, a dvije godine poslije i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Milan Bandić rođen je 22. studenog 1955. u Poganoj Vlaki u Općini Grude u BiH. U Zagreb je došao na studij gdje je upisao Fakultet političkih znanosti. Više puta je  isticao kako je tijekom studija teško fizički radio: istovarivao šećer i ugljen te žbukao pročelja gradskih zgrada te je s tom solidnom zaradom mogao vraćati studentski kredit. Na jednom plesnjaku u Studentskom centru upoznao je i buduću suprugu Vesnu s kojom je kasnije dobio kćer Ana Mariju.

Nakon završetka fakulteta najprije je odslužio vojni rok te se zaposlio u Ledu, prvo u hladnjači, a nakon šest  mjeseci - na uredsko radno mjesto. U Ledu se zadržao do 1983. kada kao "stručnopolitički radnik za ONO i DSZ" prelazi u Općinski komitet SKH Peščenica. Na taj način zapravo počinje i njegova politička karijera.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Ostao je u Komunističkoj partiji, kasnije po dolasku višestranačja u Socijaldemokratskoj i za vrijeme Domovinskog rata, kada ta stranka i nije uživala veliku popularnost. Bandićev strelovit uspon kreće 1993. kada postaje tajnik gradske organizacije SDP-a, a dvije godine poslije i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Dolazak na vlast i velika greška zbog koje je morao privremeno otići

Predsjednik zagrebačkog SDP-a postao je 1997. godine, a na izvanrednim izborima u Zagrebu 2000. Milan Bandić predvodi listu SDP-a koja je osvojila najviše mandata te tako postaje gradonačelnik. 

SDP predvođen Bandićem pobjeđuje i na redovitim izborima 2001., no nakon nešto više od pola godine događa se incident koji će obilježiti prvu fazu njegove karijere. S 1,6 promila alkohla u krvi, Bandić je u siječnju 2002. skrivio manju prometnu nezgodu, pobjegao vozaču kojeg je udario, pokušao podmititi policajce da bi na kraju pokušao i njima pobjeći. Policijsko izvješće sa svim detaljima događaja procurilo je u medije, a Bandić je bio prisiljen podnijeti ostavku.

Zamijenila ga je Vlasta Pavić, a on se kao zastupnik preselio u Gradsku skupštinu. U Skupštini je pak 3. srpnja 2003. pretrpio moždani udar. Za vrijeme redovite sjednice osjećao se loše, povraćao je i znojio se. Tadašnji gradski zastupnik, a kasnije ministar zdravstva i Bandićev protukandidat na izborima za gradonačelnika 2013. godine, Rajko Ostojić, prepoznao je simptome moždanog udara i vlastitim ga automobilom prebacio u KBC Rebro. Već u rujnu Bandić se vratio na posao. Počeo je živjeti zdravije, a javno je redovito promovirao da svako jutro trči po atletskoj stazi školskog igrališta u Kušlanovoj.

Na izborima 2005. ponovno je nosio SDP-ovu listu i ponovno pobijedio te tako treći put postao gradonačelnik. 

Predsjednički izbori 2009. i kraj ljubavi između Bandića i SDP-a

Kada je 2007. umro Ivica Račan, kandidirao se za šefa SDP-a, no ispao je već u prvom krugu. Dvije godine poslije, gradski odbor SDP-a ga je jednoglasno izabrao za kandidata za gradonačelnika na prvim izravnim lokalnim izborima. Četvrti gradonačelnički mandat dobio je u drugom krugu, u izravnom srazu s Josipom Kregarom, osvojivši 61,84 % glasova.

SDP je u srpnju iste godine održao unutarstranačke izbore na kojima se odlučivalo o stranačkom kandidatu na predsjedničkim izborima. Ivo Josipović pobijedio je Ljubu Jurčića, a Bandić je bio razočaran što nije mogao biti jedan od kandidata za predizbore. Nakon što je objavio kandidaturu za predsjednika Republike, SDP je medijima poslao priopćenje u kojemu se navodi kako je Bandić objavom kandidature za predsjednika Republike Hrvatske aktivirao automatsku primjenu članka 15. Statuta SDP-a, čime mu je prestalo članstvo u SDP-u. 

U drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio ga je upravo SDP-ov kandidat, Josipović. Zanimljiv je i podatak koji su tada iskopali mediji: Milan Bandić je do objave svoje predsjedničke kandidature već imao 250 kaznenih prijava. 

2011. godine doživio je neuspjeh na parlamentarnim izborima, no zato je na lokalnim izborima 2013. uvjerljivo pobijedio čovjeka koji mu je spasio život, Rajka Ostojića, te osvojio još jedan mandat na čelu Zagreba.

Uhićen je u listopadu 2014. Nakon mjesec dana provedenih u pritvoru, pušten je uz jamčevinu od 15 milijuna kuna. 

Nakon izlaska Bandić nije smio dolaziti na posao, potpisivati akte ni komunicirati s gradskim djelatnicima. U pritvor je vraćen zbog utjecaja na svjedoke pa ponovno pušten nakon odluke Ustavnog suda. 

Milan Bandić osumnjičen je, a kasnije i optužen za niz kaznenih djela, među ostalim, za pogodovanje, nezakonito zapošljavanje, korištenje službenog automobila u privatne svrhe, krivotvorenje isprava... Sudski sporovi protiv zagrebačkog gradonačelnika i dalje traju.

Šest mandata na čelu grada

Na parlamentarnim izborima 2015. i 2016. godine izlazi s novom strankom kojoj je dao ime po sebi, Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti. Na izborima i 2015. i 016. osvaja po dva mandata u Saboru, no oko sebe okuplja nezadovojnike iz drugih stranaka, koji bježe u njegov saborski klub, a on ih naziva "žetončićima".

Na izborima 2020. godine međutim ne uspijeva prijeći izborni prag i ostaje izvan Sabora, no na lokalnim izborima koji se imaju održati u svibnju išao je po sedmi gradonačelnički mandat. Nakon toga, rekao je prošle godine, planirao je otići u mirovinu.

Izdvojeno


Reci što misliš!