Naša je županija pritom i od svih najbliža hrvatskom prosjeku koji iznosi 8,9 posto.

U nekoj razvijenijoj i bogatijoj državi možda bismo za poziciju Karlovačke županije na tržištu rada mogli upotrijebiti ljepšu sintagmu "zlatna sredina", no u hrvatskoj gospodarskoj situaciji puno je preciznija ona druga - "srednja žalost". 

Tako bismo mogli ocijeniti opsežne podatke koje je Državni zavod za statistiku objavio o (ne)zaposlenosti u Hrvatskoj, za koje ipak valja napomenuti da se odnose na 31. ožujka 2020., dakle u vrijeme kada je pandemija tek počela uzimati maha i tek će se naredne godine, s novim podacima, vidjeti koliko se koja županija uspjela nositi s njom.

Sadržaj se nastavlja...

Uglavnom, važeća stopa nezaposlenosti u Karlovačkoj županiji (valja naznačiti da je riječ o podrobnijem istraživanju koje se ne temelji na prijavljenima na HZZ već stvaran broj zaposlenih i aktivnog stanovništva) je 9,1 posto. Daleko od vrha, doduše daleko i od dna, odnosno blizu sredine - na 9. mjestu (odnosno 13. gledamo li unatrag). To je, čak, i pomak u odnosu na podatke za 2019. godinu, jer je ispod Karlovačke županije "skliznula" Zadarska sa stopom nezaposlenosti 9,2 posto. Naša je županija pritom i od svih najbliža hrvatskom prosjeku koji iznosi 8,9 posto.

U županiji (nisu razvrstani podaci po gradovima i općinama) je tako na navedeni datum zaposleno bilo 29.684 osobe u poduzećima/"pravnim osobama" svih tipova, 5.174 u obrtima i slobodnim profesijama te 427 poljoprivrednika. Dok se u prve dvije kategorije brojka zaposlenih može nazvati sasvim prosječnom u hrvatskim razmjerima, broj poljoprivrednika je vrlo nizak, iako su kapaciteti za ovu djelatnost u našoj županiji iznimno veliki. U tom smo segmentu tek 18. u državi, odnosno samo tri županije imaju još manje registriranih poljoprivrednika.

Prosječna neto plaća iznosila je 5.930 kuna po čemu smo deveti u Hrvatskoj (u odnosu na stopu nezaposlenosti iza Karlovačke županije u ovom je segmentu Varaždinska županija, već dugi niz godina poznata i po vrlo visokoj zaposlenosti svojih stanovnika, ali i najnižim plaćama u državi). 

Što se tiče cijele države, izdvajaju se Grad Zagreb i Varaždinska županija s čak i za EU razmjere prihvatljivom nezaposlenošću od 3,7 odnosno 4,2 posto. Na drugoj strani priče nakon niza godina najgora nije Sisačko-moslavačka županija iako je tamošnja nezaposlenost i dalje ogromnih 18,7%. No, na samo dno pala je Virovitičko-podravska županija sa 18,8%. 

Stopa nezaposlenosti po županijama:

1. Virovitičko-podravska 18,8

2. Sisačko-moslavačka 18,7

3. Osječko-baranjska 16,8

4. Vukovarsko-srijemska 15,1

5./6. Splitsko-dalmatinska 14,6

5./6. Brodsko-posavska 14,6

7. Šibensko-kninska 14,3

8. Dubrovačko-neretvanska 13,1

9. Požeško-slavonska 12,9

10. Ličko-senjska 12,7

11. Bjelovarsko-bilogorska 12,4

12. Zadarska 9,2

13. Karlovačka 9,1

14. Primorsko-goranska 7,2

15. Koprivničko-križevačka 6,4

16. Istarska 6,3

17. Krapinsko-zagorska 6,1

18. Zagrebačka 5,8

19. Međimurska 5,5

20. Varaždinska 4,2

21. Grad Zagreb 3,7