Presudno je krenuti od drugačijih pretpostavki i to upravo sada dok traju radovi na Aglomeraciji. Inače bismo mogli čekati tamo do 2055. da nam se obnovi kompletna mreža i da imamo vrlo malo ili nimalo gubitaka
Karlovački gradski vijećnik Dimitrije Birač obratio se javnosti s
osvrtom na radove na Aglomeraciji, prvenstveno kada je u pitanju
vodovodna mreža. Pozdravljajući cijeli projekt, Birač ipak
ukazuje na nelogičnosti i manjkavosti u ovom velikom projektu,
koji bi se trebao iskoristiti da se problemi riješe potpuno, a ne
samo djelomično. U priopćenju stoji:
Nakon završetka blagdanske pauze, nastavljaju se radovi na
Aglomeraciji. U punom zamahu su i radovi na vodovodnoj mreži.
Odmah treba reći da je ovaj veliki projekt korak naprijed za
Karlovac, za standard Karlovčanki i Karlovčana. Između ostalog,
Aglomeracijom će se rekonstruirati i 56 km vodoopskrbne mreže.
Gradnja će trajati tri godine, a rezultat će biti i 11.500 novih
korisnika na sustavu odvodnje u Karlovcu, što će pokrivenost tom
uslugom sa 68 posto podići na 86 posto građana. Ipak, smatram da
je moglo više i bolje, ali i prije.
Krajem 2013. tadašnji direktor Ivan Mrzljak (HDZ) izjavio je
za Večernji list da “postoji još 109 kilometara azbestnih cijevi
u vodovodnoj mreži, a da do 2020. godine Karlovac više ne bi
trebao imati cijevi koje su se ugrađivale u sustave šezdesetih
godina prošlog stoljeća”. Dakle, ako će Aglomeracija riješiti
56km, što je s preostalih 50ak km? Također, kada će i ovih 14
posto korisnika biti pokriveno uslugom? Vladajući mogu reći – ne
ide vam to tako brzo. I tu su u pravu, ali na drugi način.
Naime, prema podacima Karlovačkog tjednika od 15. veljače
1990. (str.7), tj. tri mjeseca prije dolaska HDZ na vlast, na
tadašnjih nešto više od 500km vodovodne mreže bilo je malo iznad
30% gubitaka vode. Dugih tridesetak godina kasnije na mreži od
nekih 700km gubici su se udvostručili – iznose oko 60%. Između
ostaloga, to se vidi i iz Izvješća o poslovanju ViK-a 2019.:
“Ispumpano je ukupno 8 654 034 m3, ukupni gubitak je 5 192 974
m3, što čini prosječni gubitak vode od 60 %!” (Izvješće, ožujak
2020, str. 37/38). Zato je bivši direktor Nikola Rogoz (HDZ) u
proljeće 2019. na Radio Mrežnici pojasnio javnosti da je cilj
“smanjiti postojeći gubitak vode od 60% na 40%, ali će taj proces
trajati godinama”.
Više sam iznenađen priopćenjem ViK-a od ljeta 2020. u Karlovačkom
tjedniku, kad je poručeno da za njih “prihvatljivi gubici iznose
30-35 posto”. Znači, povratak trideset godina unazad, za naše
gradsko poduzeće to je “prihvatljivo”, da ne kažem uspjeh!
Ovaj put kojim već desetljećima koračaju vladajući i za sobom
vuku Karlovac, nije put razvoja. To je tapkanje u mjestu s
dugoročnim posljedicama za sve potrošače (kućanstva, gospodarstvo
i poljoprivrede), koji i ne slute da će nakon nekoliko godina
Aglomeracije i stotine milijuna kuna efikasnost vodoopskrbe biti
nekako na razini iz 1990. Ja želim više i bolje od toga.
Zato smatram da je presudno krenuti od drugačijih
pretpostavki i to upravo sada dok traju radovi na Aglomeraciji.
Inače bismo mogli čekati tamo do 2055. da nam se obnovi kompletna
mreža i da imamo vrlo malo ili nimalo gubitaka. Moramo postaviti
situaciju kao izvanrednu jer to ona zaista i jest. Dakle, što
brže i kvalitetnije obnoviti preostale cjevovode, omogućiti svim
građanima Karlovca i okolici vodnu uslugu. U tu svrhu razmisliti
ne samo o zaduživanju, privlačenju dodatnih sredstava iz EU ili
preraspodjeli unutar proračuna, nego i intenzivirati rad na
okrupnjavanju vodoopskrbnih poduzeća u Karlovačkoj županiji.
Potonje je uostalom koncipirano i u Završnom izvješću iz studenog
2018. o efektima udruživanja na sadašnju i buduću cijenu vode za
prijedlog 38 uslužnih područja, koje su bile naručile Hrvatske
vode.