AKTUALNO / VIJESTI

GLAVNI IGRAČI

Ovo su ‘najjači’ trgovački lanci u Hrvatskoj. Neki bilježe i dvoznamenkasti rast prihoda

Ovo su ‘najjači’ trgovački lanci u Hrvatskoj. Neki bilježe i dvoznamenkasti rast prihoda
Dusko Marusic/PIXSELL

Za većinu najvećih trgovačkih lanaca prošla je godina bila prilično dobra, a neki su se pohvalili i rekordnim brojkama.

Na rang listama hrvatskih tvrtki s najvećim prihodima među prvih 10 iz godine u godinu su tri-četiri trgovačka lanca. Na onoj za 2021. zauzeli su četiri pozicije. Uz vodeći Konzum u toj su skupini Lidl, Spar i Plodine, piše Poslovni.

U milijardama kuna godišnji se prihod mjeri u još pet lanaca trgovina pretežito prehranom, pićem i proizvodima za kućanstvo. A računajući i neprehrambene trgovačke niše, od drogerija do do-it-yourself segmenta, u “klubu milijardera” po prometu lani je bilo još sedam igrača.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Za većinu najvećih trgovačkih lanaca prošla je godina bila prilično dobra, s visokim jednoznamenkastim, a za neke i s dvoznamenkastim stopama rasta prihoda. Neki su se pohvalili i rekordnim brojkama. Kao i ukupnom gospodarskom oporavku, tome je nemalo pridonio oporavak privatne potrošnje, posebice turističke.

No, očito su se glavni igrači dobro prilagodili i promjenama navika potrošača. 

Konzum

Kao dugogodišnji “broj 1” među maloprodajnim lancima u Hrvatskoj izdvaja nekoliko glavnih trendova. Primjerice, potrošači se sve više okreću kupnji osnovnih proizvoda i akcijama.

Oko polovine ukupne mjesečne prodaje odnosi se na svježu hranu, meso, voće i povrće. Raznolikost u kanalima prodaje dobiva na važnosti iako i dalje prevladavaju tradicionalni načini kupovine. Trend online kupovine i dalje je u porastu, a vrijeme dostave je sve bitniji faktor. Povećao se i trend velikih kupnji jednom tjedno, a najposjećeniji formati su supermarketi. Ublažavanjem Covid-mjera vidljiv je i oporavak ToGo segmenta.

U Konzumu svakodnevno kupuje više od pola milijuna ljudi. Diljem Hrvatske ima više od 600 prodavaonica, a s više od deset tisuća zaposlenika jedan je od najvećih poslodavaca u državi.

- Zahvaljujući stalnom ulaganju u operativnu učinkovitost, modernizaciju i širenje maloprodajne mreže, u 2021. ostvarili smo rekordne rezultate, kažu u Upravi na čelu sa Zoranom Mitreskim. Uz gotovo 10,5 milijardi kuna prihoda od prodaje, što je u odnosu na godinu prije 6,6 posto više. 

Novom politikom plaća razvijenom prošle godine kompanija će uložiti više od sto milijuna kuna u povećanje plaća više od 9000 zaposlenika u maloprodaji, veleprodaji, logistici i online prodaji. Usto, lani je izdvojeno 132 milijuna kuna (+22 posto) za kapitalna ulaganja usmjerena na širenje i modernizaciju maloprodajne mreže. Otvorene su 22 nove trgovine i preuređene 34, a u okviru širenja u Istri i Kvarneru realizirana j i manja akvizicija, preuzimanje istarskog trgovačkog lanca Miracolo.

Lidl

Lidl je lani zabilježio i nešto veći rast prihoda, 7,5 posto. S premašenih 6,5 milijardi godišnjeg prihoda samo se dodatno učvrstio na drugom mjestu na hrvatskom maloprodajnom tržištu. Od prvih 13 trgovina u Hrvatskoj otvorenih prije 15-16 godina strategija ulaganja u širenje prodajne mreže rezultirala je s današnjih 107 trgovina te dva logističko distributivna centra.

Iz vodstva te tvrtke početkom ove godine su istaknuli kako godišnje na hrvatskom tržištu ulažu više od 100 milijuna eura. Osim kupnje novih prostora, znatne investicije slijevaju se, kažu, i u postojeću mrežu trgovina kako bi se modernizirale i učinile ekološki prihvatljivijim i energetski učinkovitijim.

Na svojim mrežnim stranicama Lidl navodi da danas ima oko 3200 zaposlenika. Prosječne plaće su im više nego u ostatku branše, ali u odnosu na konkurenciju Lidl ima ima i najveći prihod po zaposlenom. 

Kaufland

Lidlu “sestrinski” Kaufland, koji je dio iste međunarodne grupacije, njemačke Schwarz grupe, prošle je godine ostvario nešto više od 4,2 milijarde kuna prihoda, što ga drži na petom mjestu po veličini. Drukčija struktura prodajne mreže u smislu većih formata poslovnica implicira ujedno i znatno niži prihod po zaposlenom nego kod Lidla.

Kao i većina tržišnih konkurenata, posebice onih u stranom vlasništvu, u oba ta trgovačka lanca rado ističu suradnju s malim domaćim proizvođačima voća, povrća, mesa i mesnih prerađevina, i na taj način poticanje lokalnog gospodarstva.

Spar

U Sparu, trećerangiranom lancu po godišnjem prihodu, s tim u vezi ističu i kako već niz godina podržavaju domaće proizvođače otvarajući im vrata za izvoz u putem Sparove prodajne mrežu u Austriji, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji. Broj proizvođača i količine koje se izvoze tim putem kontinuirano rastu, a ove godine očekuje se nastavak tog trenda.

Prošle godine mreža Spar i Interspar trgovina ostvarila je 5,37 milijardi kuna prihoda, što je u odnosu na godinu prije povećanje za više od osam posto. Usto, i broj zaposlenih povećali su za stotinjak, na više od tri i pol tisuće.

Plodine

Za riječke Plodine, trgovački lanac u vlasništvu Mile Ćurkovića, prošla je godina obilježena dvoznamenkastim rastom prihoda (za više od 14 posto) i porastom dobiti za gotovo dvije trećine (na 264 milijuna), a s ostvarenih gotovo 5,2 milijarde samo su potvrdile poziciju “broj 4”. Takvi rastući pokazatelji rezultat su stalnog širenja mreže supermarketa. I ove godine otvorena su vrata nekoliko novih poslovnica, od Metkovića i Rijeke do najnovijih u Betini na Murteru te u Rogoznici, koji su otvoreni potkraj srpnja, i to u istom danu.

Plodine ih sad broje ukupno 112, a to će nesumnjivo pridonijeti tempu rasta ovogodišnjih prihoda. Prema najavama iz kompanije, kraj ove godine dočekat će se s još malo većom mrežom, a iduće godine useljava se i u novi prostor tornja na Pećinama, čime će se obilježiti i 30. godišnjica poslovanja.

Tommy

Istovjetan rast prihoda (14,3 posto) potaknut također širenjem prodajne mreže, lani je ostvario i Tommy, maloprodajni tržišni lider u Dalmaciji i šesti lanac u Hrvatskoj prema ukupnim prihodima (3,6 mlrd. kuna). Splitska kompanija lani je iskazala gotovo 130 milijuna kuna dobiti, a ove je godine nastavila povećavati broj poslovnica i sada ukupno broji 228 prodajnih mjesta raznih formata u devet županija i gradu Zagrebu.

No, taj lanac u vlasništvu Tomislava Mamića ove je godine medijski intrigirao i zbog navodnih razgovora o mogućoj prodaji, pri čemu su se kao interesenti odnosno potencijalni kupci mahom spominjale međunarodni private equity investitori. Zasad, međutim, nema naznaka hoće li razgovori završiti promjenom vlasništva, a akteri se, uobičajeno, ne izjašnjavaju o razgovorima s neizvjesnim ishodom.

Studenac

No, u slučaju akvizicijskih ambicija Studenca, ono što je mjesecima bilo tek glasina na kraju se i realiziralo. Studenac je ove godine preuzeo kutinsku Loniju, dosad najveće u nizu preuzimanja koje je taj lanac realizirao otkako ga je prije nekoliko godina preuzeo fond iz poljske investicijske grupacije Enterprise Investors.

Među postojećim trgovačkim lancima Studenac je svakako akvizicijski najaktivniji, a što je objašnjivo samim profilom investitora poput EI-a. Kako bilo, i lanjski rast prihoda Studenca za gotovo 27 posto, na 2,35 milijardi, dijelom je i rezultat preuzimanja manjih lanaca na tržištu.

Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca, kaže kako je u kontekstu razvoja i rasta, kako organskog tako i akvizicijskog, prošla godina bila iznimno značajna. 

- Preuzimanjem lanca Bure Trgovina dodatno smo učvrstili svoju poziciju na Jadranu, a važan je poslovni iskorak i otvaranje naših prvih prodavaonica u Zagrebu, čime je Studenac postao jedan od vodećih nacionalnih lanaca. Još dinamičnije nastavili smo u 2022. Naime, u prvoj polovici godine preuzeli smo dubrovački lanac Pemo, slunjski lanac Kordun i Duravit trgovinu na području grada Pule te najveću akviziciju, kutinski lanac Loniu s 300 prodavaonica u šest županija i Gradu Zagrebu te s više od 1400 zaposlenika, ističe Senczuk.

Studenac je tako potvrdio poziciju vodećeg maloprodajnog lanca po broju prodavaonica u Hrvatskoj te je postao prvi koji ih u svojoj prodajnoj mreži ima više od 1000. U smislu strukture mreže prepoznatljivost gradi na imidžu “prave trgovine susjeda”, tj. manjim formatima, a kupcima je sad na usluzi više od 5500 zaposlenika.

- Istodobno, s ciljem da ove godine dosegnemo tzv. pro forma prihode od 500 milijuna eura i uđemo u top 6 maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, u narednom ćemo razdoblju posebnu pozornost usmjeriti na digitalizaciju poslovanja, objašnjava.

Pokrenuli su stoga svoj centar izvrsnosti Studenac Digital za najnaprednije korištenje analitike i upravljanje podacima. Jer, kako kaže Senczuk, upravo je digitalna transformacija strateški smjer kompanije za još jedan korak bliže kupcu i povećanje učinkovitosti poslovanja. Tome je usmjerena i ove godine pokrenuta suvremena mobilna aplikacija “Moj Studenac” kojom se, dobivajući uvid u navike i ponašanja, želi još više približiti kupcima te učvrstiti njihovo povjerenje i vjernost.

KTC, Metro, Tisak, Pevex...

Među igračima na domaćem FMCG (Fast-Moving Consumer Goods) maloprodajnom tržištu prihode veće od milijarde kuna lani je ostvarilo i križevački KTC, koji je gotovo 10-postotnim rastom dosegnuo 1,7 milijardi kuna.

Tu je i Metro Cash & Carry. Kao lider u HoReCa sektoru koji opslužuje više od 20 tisuća kupaca iz tog segmenta, Metro je s oporavkom turizma prošle godine ostvario porast prihoda za 20 posto, na 1,8 milijardi kuna. Poslovanje mu počiva na deset veleprodajnih centara. Uz male trgovce, hotele, restorane i ugostitelje kao glavne klijente, orijentiran je na mala i srednja poduzeća i samozaposlene profesionalce. Svojim kupcima nudi i podršku u digitalizaciji poslovanja, a u Upravi ističu i da hrvatski proizvodi u vlastitoj robnoj marki Metroa trenutno imaju udjel od 50 posto.

S mrežom koju čini više od 900 prodajnih mjesta Tisak je pak najveći maloprodajni lanac kioska u Hrvatskoj, a 13-postotnim rastom prihoda lani je dosegnuo dvije milijarde.

U segmentu tzv. neprehrambene trgovine prihodima je i lani prednjačio Pevex kao lider u do-it-yourself segmentu s ostvarenih više od dvije i pol milijarde kuna, dok je, primjerice, lider među lancima drogerija, dm-drogerie markt, lani premašio dvije milijarde kuna (Muller je na 1,7 mlrd.).

Pevex je i u prvoj godini pandemije imao rast prihoda, a lani je samo još ubrzao, na 11 posto, premašivši 2,5 milijardi, dok je Bauhaus, koji ima i znatno manju prodajnu mrežu, s rastom prihoda tek nešto ispod deset posto stigao na 1,43 milijarde kuna prihoda. Lanci trgovina za uređenje doma Emmezeta i Lesnina lani su se ponovno vratile u “klub milijardera” po prihodima, nakon što su iz njega 2020. bili ispali jer je taj segment bio izloženiji Covid-mjerama. Prošle godine Emmezeta je zabilježila skok prihoda za čak četvrtinu, a Lesnina oko 8,5 posto.

Ikea je pak sa svojom robnom kućom u Zagrebu, uz dostavne centra u Rijeci, Splitu, Osijeku, Dubrovniku, Puli i Zadru, lani ostvarila 872 milijuna kuna prihoda, što je 12 posto više nego godinu prije.

Izdvojeno


Reci što misliš!