Popilo se čak 17,5 posto više u odnosu na 2020. godinu

Svaki treći Hrvat lani je uzeo bar jednu tabletu na dan. Najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Na 1000 stanovnika - 1685 dnevnih doza.

Na pitanje koliko često ide u ljekarnu, Bjelovarčanin Zoran Kočiš odgovara:

Sadržaj se nastavlja...

"Pa dosta redovito. I za preventivne lijekove i za one što su na recept. Radi djece najviše jer su oni često prehlađeni."

"Već sam polako počela popunjavati kućnu ljekarnu s kapima za nos i razno raznim sirupima sljezovim", rekla je Darija Grine iz Bjelovara.

"Svaki mjesec bar jedanput", kaže Bjelovarčanka Nada.

Ne čudi to ni ljekarnike, jer se lijekovi sve više piju posljednjih 10 godina.

"Vjerujem da je jedan od razloga i promjena strukture stanovništva, odnosno sve veći udio starijeg stanovništva, a samim time i više bolesti i više propisane terapije", kazala je magistra farmacije Željka Macner Majcan.

Po količini lijekova ne odskačemo od ostalih europskih zemalja. No, ono što Hrvati kupe ne znači da i koriste.

"Kada netko od pacijenata premine i kad nam obitelj želi vratiti količinu lijekova koju nisu popili, onda mi vidimo poražavajuće podatke. A to je da ne piju redovno lijekove. I onda nam se čak vrate neotvorene kutije što svakako nije pohvalno za bilo koga jer to ipak košta", rekla je liječnica obiteljske medicine Mirela Marković.

A na razne tablete i lijekove lani je potrošeno gotovo 10 milijardi kuna.

"Što se tiče potrošnje u kunama, ona je u 2021. porasla za 17,5 posto u podnosu na 2020., a prosječno povećanje kroz pet godina je 12,7 posto", objasnio je glavni savjetnik za promet lijekovima i farmakoekonomiku, Perko Draganić.

Najviše za liječenje povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i kolesterola. A posebno je skočila potrošnja - vitamina D.

"Što pripisujemo dobrim djelom pandemiji i utjecaju pandemije na populaciju i terapiju osim cijepljenja koju smo provodili", kaže Draganić.

Hrvati vole i antidepresive. U Koprivničko-križevačkoj županiji svaki četvrti stanovnik.

"Ha čuj, danas su svi depresivni, meni se čini jer takva je situacija u državi", smatra Štefica Vrhovec iz Križevaca.

"Ne znam ništa o tome. Ja koliko znam, u krugu mene svi su veseli, ne koristimo nikakva sredstva", kazala je Križevčanka Dijana Jandrašek.

Zanimljivo, statistika pokazuje da su razvijenije zemlje sklonije antidepresivima, a naši građani - lijekovima za smirenje.