Posljedice uzimanja antibiotika ukoliko za njega ne postoji prava indikacija su dugoročne

Liječnici tradicionalno upozoravaju na prekomjernu upotrebu antibiotika. No, istovremeno skreću pažnju da smo po njihovoj potrošnji u pandemiji najgori u Europskoj uniji. Gotovo trećinu svih antibiotika Hrvati su lani uzimali da bi liječili koronu. Sigurno ne na vlastitu ruku već s receptom liječnika, koji pak otkrivaju - zašto ih toliko prepisuju.

Ove velike figure postavljene na zagrebačkom Cvjetnom trgu predstavljaju superbakterije. Ružne izgledom - još su opasnije kada napadnu organizam. No, lijek postoji.

Sadržaj se nastavlja...

"Ja znam čemu ne služe. Kupe kilu antibiotika pa kad kihne pojede jednu kutiju", komentirao je građanin.

Na važnost odgovornog korištenja antibiotika upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija.

"Za osobu to znači da ako je puno antibiotika popio u toku svog života da postoji mogućnost da se nekad sretne s nečim za što nemamo sredstvo da mu pomognemo’’, rekao je Hrvoje Tiljak, specijalist opće medicine.

Posljedice uzimanja antibiotika ukoliko za njega ne postoji prava indikacija, su dugoročne.

"Mi sada svjedočimo tom vremenu kada su bakterije zbog neopravdane potrošnje zapravo razvile otpornost i sada nam je izbor sve manji - još ih imamo ali želimo ih čuvati za vrijeme kada će to zbilja čovjeku trebati", kazao je Tiljak.

No, edukacije i stalna ponavljanja ta su vremena ostavila iza nas - govore podaci eu barometra. Prošle je godine 23 posto građana Europske unije uzimalo antibiotike, što je najniža brojka od 2009. No, od zemlje do zemlje razlike su velike. na Malti ih je pilo 42 posto , u Švedskoj i Njemačkoj 15 posto. U Hrvatskoj 32 posto. Osam posto na razini Europske unije nabavilo ih je bez znanja liječnika, kod nas je takvih 11 posto.

"Oni sami traže. Imate i onaj daj mi antibiotik da mogu nazad na posao to će radije nego ostati sedam dana kući i bolje se izliječiti", rekao je Tiljak.

I opet prema EU barometru razlog za uzimanje antibiotika U Hrvatskoj kod 28 posto građana bio je covid. Gora od nas s 30 posto onih koji su koronu liječili antibiotikom bila je samo Bugarska.

"Predviđanja nisu ružičasta. Imamo brojke koje govore da 700 000 ljudi na godinu umre od posljedica infekcije koja je uzrokovana multiplorezistentnom bakterijom", rekla je Iva Butić iz Klinike za infektivne bolesti.

Zato, upozoravaju stručnjaci, treba djelovati odmah i globalno, da se crne prognoze - po kojima bi do 2050 te otpornost na antimikrobne lijekove mogla uzrokovati čak 10 milijuna smrti diljem svijeta, ne ostvare.