Od tri lijeka za snižavanje krvnog tlaka za koji su nam se javili građani, jedan u ljekarne stiže za dva dana, drugi početkom prosinca. Treći je pak dostupan u malim količinama i njegova se nestašica tek očekuje

Nakon nestašice lijekova u Njemačkoj, čija proizvodnja ovisi o uvozu sirovina iz Azije, problemi su se pojavili i u Hrvatskoj.

Javili su nam se građani koji traže lijekove za snižavanje krvnog tlaka. U potragu je krenula i naša ekipa. Doznali smo - jedan lijek dolazi uskoro, drugi početkom prosinca, a treći - tko zna kad. Lijeka za visoki krvni tlak - ni za lijek. I nije to prvi put.

Sadržaj se nastavlja...

"Neko vrijeme nije bilo sirupa za temperaturu, za krvni tlak. Baka koristi i za štitnjaču (lijek op.a) i nema ga", govori Nikolina Vranić Piljić iz Zagreba.

U ljekarni kažu, pacijenti se naviknu na lijek koji uzimaju i često ih je strah prijeći na drugi.

"Trenutačno je nestašica tri lijeka, odnosno od tri različite firme, ali četvrta firma ima lijek. Tako da ima zamjena. Mi možemo sami to mijenjati u kompjuteru, tako da postoji zamjena. Mi možemo sami mijenjati u kompjuteru, ne moraju ljudi odlaziti kod liječnika opće prakse. Tako da se ne mora stvarati panika, ali da, došlo je do nestašice", kazala je magistra farmacije Mara Vuletić.

Bili smo u ordinaciji liječnika obiteljske medicine u kojoj je proteklih tjedan dana 20-tak pacijenata zvalo jer nema njihovog lijeka.

"Već duže vrijeme imamo problema s opskrbom za određenu vrstu lijekova, najčešće postoji neka alternativa na tržištu, pa se nekako snalazimo. To je problem globalne opskrbe. Sirovina za lijekove dolazi iz Azije i Indije i problem s nabavkom je problem korone, pojavio se davno", kazao je Dragan Soldo, liječnik obiteljske medicine.

Od tri lijeka za snižavanje krvnog tlaka za koji su nam se javili građani, jedan u ljekarne stiže za dva dana, drugi početkom prosinca. Treći je pak dostupan u malim količinama i njegova se nestašica tek očekuje.

"Tržište je dovoljno opskrbljeno svim lijekovima koji su nužni za liječenje pacijenata u Hrvatskoj. U slučaju kada dođe do nestašice nekog lijeka, a da nema zamjene za taj lijek – mogu se pokrenuti postupci nabavke za taj lijek iz inozemstva tako se osigura terapija za liječenje pacijenata", govori glasnogovornica HALMED-a Maja Bašić.

U Hrvatskoj postoje dvije baze za nestašicu lijekova.

"Ni jedna ni druga ne prate jednako brzo situaciju na terenu i lijeka puno češće nestane, nego što bude objavljen na tim stanicama. Onda pacijenti kad im liječnik propiše lijek za koje misle da ga ima, obilaze ljekarne, vas, nas i muče se da nađu lijek", kazala je predsjednica Hrvatske liječničke komore Ana Soldo.

Još veći je problem u manjim sredinama u kojima ljudi nemaju ljekarnu na svakom drugom koraku.