AKTUALNO / VIJESTI

POLITIKA I VELEUČILIŠTE

Možemo! Karlovac smatra da je najveći problem na Veleučilištu utjecaj politike na autonomiju, dekan Štedul: Ne vidim kako to dokazujete

Možemo! Karlovac smatra da je najveći problem na Veleučilištu utjecaj politike na autonomiju, dekan Štedul: Ne vidim kako to dokazujete

Za dobro rukovodeće radno mjesto trebaju vam dvije stvari - diploma Veleučilišta i članska iskaznica HDZ-a, poslovna budućnost vam je u Karlovačkoj županiji zagarantirana, poručio je Golubić

Izvješće od radu Veleučilišta u prošloj akademskoj godini našlo se na dnevnom redu sjednice Županijske skupštine prije mjesec dana i ne radi toga jer je to obveza Veleučilišta, ipak radi se o državnoj ustanovi, već je to rezultat dobre suradnje s Karlovačkom županijom, kako je naglasio dekan Ivan Štedul. 

Nakon izlaganja dekana, vijećnik Dubravko Golubić (Možemo!) istaknuo je nekoliko podataka koja su dostupna u izvješću. Prije svega statističke podatke u kojima se vidi pad broja studenata i ukupnog broja studenata u posljednjih 6 - 7 godina, o kojima je nakon jesenskog roka pisao i KAportal.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

- Od osnutka Veleučilišta 1997. godine pa do akademske godine 2016./2017. broj studenata je rastao, te je godine broj studenata iznosio 2.665 studenata. Od tada pa do danas broj upisanih studenata se stalno smanjuje i u akademskoj godini 2022./2023. iznosi 1.441, a to je za 46 posto manje nego u akademskoj godini 2016./2017, istaknuo je Golubić. 

- Kada gledamo samo studenate upisane u prvu godinu studija u akademskoj godini 2016./2017. bilo ih je 936, a u akademskoj godini 2022./2023. 305 studenata ili samo 32 posto. Važna brojka je i to da 24,5 posto studenata je iz naše županije, a ostali su iz ostalih krajeva, poručio je Golubić, pa naglasio kako se nameće pitanje "zašto na Veleučilištu u Karlovcu dolazi do ovako velikog pada broja studenata". Razloga prema Golubiću ima više i objektivnih ali i subjektivnih. 


Od navedenih 1.441 ukupno upisanih studenata u prošloj akademskoj godini najviše,  530 ih studira zaštitu na radu i sigurnost, 258 strojarstvo, 224 ugostiteljstvo, 157 mehatroniku, 145 lovstvo, 70 poslovno upravljanje i 57 prehrambenu tehnologiju

- Nije li to malo čudno? Karlovac kao regija ima vrlo razvijenu prehrambenu industriju i na nivou države velike prehrambene poslovne subjekte. A broj studenata prehrambene tehnologije je najmanji od svih smjerova. Istovremeno studenata zaštite na radu i sigurnosti ima najviše, 37 posto. Zar vlasnici ovih velikih poduzeća ne trebaju kvalificiranu radnu snagu ili je nešto čudno s brojem studenata zaštite na radu? Zar ima toliko potrebe za rengerima i zaštitarima prirode kada znamo da naša Natura Viva ima jedno ili dvoje, komentirao je Golubić. Smatra da se tu radi o nekim drugim stvarima, a ne o realnim potrebama gospodarstva županije i države. 

"Diploma Veleučilišta i članska iskaznica HDZ-a..."

- Smatramo da je osim ove neusklađenosti programa obrazovanja sa stanjem na tržištu rada, najveći problem na Veleučilištu utjecaj politike na autonomiju Veleučilišta i to kroz dva područja, nametanje HDZ-ovih kadrova na rukovodeće ljude Veleučilišta, dekan Veleučilišta član je županijskog odbora HDZ-a, glavni tajnik Veleučilišta je donedavno pročelnik ureda župana Karlovačke županije također HDZ-ovac. Kad tome dodate da je bivši župan, tada član HDZ-a, sada profesor na Veleučilištu vidimo da se tu radi dominaciji i velikom uplivu HDZ-a, a ne znanosti i struke, poručio je Golubić ispred stranke Možemo!.

Drugu stvar koju u Možemo! žele naglasiti što "velik broj rukovodećih ljudi u gradskim i javnim državnim poslovnim subjektima u Karlovcu i Karlovačkoj županiji ima baš te lukrativne diplome zaštite na radu i lovstva". 

- Za dobro rukovodeće radno mjesto u ovim subjektima trebaju vam dvije stvari - diploma Veleučilišta i članska iskaznica HDZ-a, poslovna budućnost vam je u Karlovačkoj županiji zagarantirana, poručio je Golubić. 

Štedul: Programi su jedinstveni

Dekan Ivan Štedul je uvodno rekao da su neke stvari "dobro detektirane, a neke nisu baš istinite". 

- Što se tiče usklađenosti studija s potrebama rada, kao što je nestalo kuhara, konobara, doktora, svega u Republici Hrvatskoj tako je očito nestalo i nezaposlenih naših studenata na tržištu rada, kazao je dekan. 

Za studij sigurnosti i zaštite na radu koji je izvanredni studij kaže da je tehničke naravi ali ne smatra da ga upisuje netko tko samo želi doći do kvalifikacije i diplome jer nije jednostavan studij, već je vrlo težak. 

- Studij zaštite prirode ima ogromnu količinu stručne prakse i terenske nastave. Nisu samo rengeri, upisuju nam razno razni ljudi. Studenti koji to završe vrlo često imaju vlastite firme, dodao je dekan. Zašto se maturanti ne odlučuju primjerice za studij prehrambene tehnologije, Štedul kaže da ne zna ali da prate tržište. 

- Jedan od stručnih studija prehrambene tehnologije je otvoren 2016. godine na Sveučilištu Sjever. Do te godine mi smo imali dvadesetak studenata koji su dolazili iz područja Koprivnice. Sveučilište Sjever nam ih je preuzelo. Ne želim nikog krivit, ali Sveučilište Sjever ima isto stručni studij kao mi, nije sveučilišni i nema usmjerenja, lakši je, mi ne želimo popustiti od onoga što tražimo od studenata. Tražimo razno razne načine kako privući studente, a neke velike firme poput Heiniken Hrvatska nas prate jer ni oni nemaju tog kadra, tako da stipendiraju naše studente ne samo u području prehrambene tehnologije, već i u području strojarstva i zaštite na radu, istaknuo je dekan. 

Podsjetio je kako je pad broja studenata vidljiv prije 2016. godine, a razlog je demografija. Ono što planiraju poduzeti je u narednom periodu otvoriti studije koji su traženi na tržištu, ali pokušat će se i internacionalizirati i privući strane studente. 

- Mislim da su naši programi stvarno dobro prilagođeni potrebama na tržištu, neki su vrlo jedinstveni. Ako čak pričamo o ekonomiju, našem ugostiteljstvu, to je jedan jedinstveni stručni studij koji je naslonjen na kontinentalni turizam. 

Politika i Veleučilište

- Kad pričate o neovisnosti Veleučilišta, ne vidim kako to dokazujete. Od 90-tak zaposlenika, možda nas je troje ili četvero članova HDZ-a. Vi dobro znate koji su to. Ostali nisu. 

Štedul je pojasnio kako dekana u prvom koraku izabire Vijeće Veleučilišta. 

-  U trenutku u kojem sam se ja kandidirao za dekana, na tom samom glasovanju je bilo 36 članova od kojih vrlo zanemarivo, dvoje ili troje HDZ-ovaca. 2018. godine sam postao prodekan za nastavu, jednoglasno sam izabran na Stručnom vijeću. Kada bi Upravno vijeće bilo baš donijelo odluku suprotno Vijeću Veleučilišta onda bismo mogli govoriti o uplitanju politike, poručio je Štedul. 

Glavni tajnik i doktor znanosti

- Kristijan Čujko. Ako znate nešto nepravilno recite mi. Osoba koja je pokrenula i javila se natječaj radila je na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu kao glavni tajnik. Stručno povjerenstvo od pet ljudi je prema uhodanim šprancama glasalo i to je to. 

Dekan za Damira Jelića ističe kako se na taj natječaj javio kao jedini doktor znanosti, najviše bodova je imao i smatra da iskustva u menagmentu ima više nego dovoljno za predavanje na stručnom studiju.

- Kada govorite o bivšem županu Damiru Jeliću meni nije jasna jedna stvar. Ono što meni ne ide u glavu, kako to da u zapadnom svijetu, u Americi, kad je netko bio dužnosnik, znanstvene i obrazovne institucije se vrlo često otimaju za takve ljude da im budu predavači i plaćaju pozamašne svote novaca za to. Ocjene koje dobiva Damir Jelić od studenata su izvrsne. Nije mi jasno kakav je to upliv politike u rad Veleučilišta, zaključio je Štedul. 

Inače, prema dostupnim podacima na stranicima Veleučilišta u Karlovcu, Damir Jelić na prijediplomskom studiju predaje na kolegijima ekonomika i marketing, poslovno komuniciranje, uvod u ekonomiju, zatim vodi vježbe iz kolegija društvene inovacije u turizmu, ekonomika i marketing, osnove ekonomije, poslovno komuniciranje, uvod u stručni i znanstveni rad, vanjskotrgovinsko poslovanje te seminar iz kolegija poslovno komuniciranje. Na diplomskom studij predaje i vodi vježbe na kolegiju poslovna organizacija. 

Izdvojeno


Reci što misliš!