Prosječna cijena smještaja u privatnom domu je od tisuću eura na više i istraživanje pokazuje da si samo petina korisnika to može samostalno platiti.

Kada i kako do većih mirovina najvažnije je pitanje za najveći broj umirovljenika u Hrvatskoj od kojih mnogi žive na samom rubu ili ispod granice siromaštva. 

Na neka od pitanja koje i karlovačke umirovljenike najviše intrigiraju odgovore su pokušali dati pripadnici političke platforme Umirovljenici zajedno na javnoj tribini.

Sadržaj se nastavlja...

Kako je rečenu u uvodu tribine, vodstvo udruženih stranaka i umirovljeničkih udruga predstavit će vam svoj program Zajedno smo jači i dati odgovore na pitanja zašto su mirovine male i kako odmah na početku novog saziva Hrvatskog sabora postići da najmanja mirovina za 40 godina radnog straža bude 800 eura.

- Anketa DZS objavljena u srpnju 2021. godine pokazala je da je u Hrvatskoj 20,9 posto osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, jer im je dohodak ispod praga rizika od siromaštva, dakle niži od 60% od srednje vrijednosti (medijana) dohotka svih osoba, rečeno je na tribini.

Za jednočlano kućanstvo je taj prag iznosio 405 eura mjesečno, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 850 eura mjesečno. Izračun statistički pouzdanih podataka pokazuje da je stopa rizika od siromaštva prema 2021. bila najviša kod starijih od 65 godina. Iznosila je 32,4%. I to među ženama 37%, a kod muškaraca ispod 26%.

- U pogledu dugotrajne skrbi za starije u Hrvatskoj sa 160 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kreće izgradnja 18 domova za starije sa ukupno 1.700 ležaja. Prema jednom izvješću Europske komisije u javnim domovima u Hrvatskoj ima mjesta za samo 3,7% osoba starijih od 65 godina, iako, također prema EK među stanovnicima od 65 do 74 godine starosti njih 38% ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a u dobi od 85 i više godina čak njih 68%, navedeno je na tribini..

Unatrag nekoliko godina (po podacima WHO) Hrvatska je imala 200 ležajeva u javnim domovima umirovljenika na 100.000 stanovnika, Švedska preko 1.300 ležajeva, Češka i Slovačka 700, Slovenija 900, Njemačka 1150. Hrvatski Institut za javne financije upozorio je u nekoliko svojih radova da postojeći sustav financiranja domova za starije osobe u Hrvatskoj stvara velike nejednakosti među korisnicima smještaja, predstavili su podatke.

- Prosječna cijena smještaja u privatnom domu je od tisuću eura na više i istraživanje pokazuje da si samo petina korisnika to može samostalno platiti. U javnim je domovima takvih korisnika 45 posto, dakle ispod polovine njih. Na mjesta u javnim domovima čeka se godinama, u Karlovcu npr. osam godina, rečeno je na tribini.

Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u Hrvatskoj je sada 683 domova, od kojih su 626 privatna. U 57 javnih domova se ekonomska cijena smještaja kreće od 500 pa do 900 eura, a ovisno o visini subvencija stvarna cijena koju korisnici plaćaju je ispod 500 eura, od 250 i 350 eura, do najčešće oko 400, do 476 eura.

Prema vladinom Programu stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024.- 2026. rashodi za mirovine i mirovinska primanja ostvareni su na razini od 9,2% BDP-a, a uključuju i uplate radi ublažavanja posljedica rasta cijena i troškova života. Prema istom dokumentu 2019. godine je javna potrošnja u RH za dugotrajnu skrb iznosila 0,4% BDP-a dok je na razini EU iznosila 1,7% BDP-a.

- U Programu platforme Umirovljenici zajedno prioritet je da umirovljenici ostvare mirovine dostatne za život dostojan čovjeka. Ciljeve i načine kak to misle ostvariti karlovačkim su umirovljenicima predstavili Milivoj Špika, koordinator za medije i Lazar Grujić, koordinator za suradnju sa političkim strankama i udrugama.