Ustvrdio je da su "ovo najveći projekti na području škologradnje od vremena bana Ivana Mažuranića".
– Drago mi je što sam u ovoj školi jer smo se u bavili njome.
Sada na svekoliko zadovoljstvo potpisujemo ugovore koje će
omogućiti bolje odvijanje nastave. Pioniri ste u ovom pothvatu
prelaska na sustav cjelodnevne škole u Hrvatskoj koji bi se
trebao dogoditi za četiri godine. Taj će se sustav na osnovi
rezultata učenika i evaluacije, informacija od ravnatelja,
učitelja i roditelja, usavršavati, da bude jako dobar kad se
počne primjenjivati u cijeloj Hrvatskoj”, poručio je u
ponedjeljak u Osnovnoj školi “Draganići” ministar znanosti i
obrazovanja Radovan Fuchs.
Sudjelovao je na potpisivanju ugovora za provedbu radova na
rekonstrukciji i uređenju triju od četiri škole u Karlovačkoj
županiji koje sudjeluju u projektu cjelodnevne škole. Ugovori su
potpisani za škole u Draganićima, Krnjaku i Josipdolu, a ne i za
školu iz Rakovice jer će se za to ulaganje morati ponavljati
postupak javne nabave s obzirom na to da je na raspisani stigla
jedna, i to nevaljana ponuda. Ukupno je za te četiri osnovne
škole odobreno 1,308.000 eura. U OŠ “Katarine Zrinski” iz Krnjaka
se ulaže 58.319 eura, u OŠ “Draganić” 106.419,75 eura, a u OŠ
“Josipdol” 209.360 eura – svi iznosi su s PDV-om.
Radove na ove tri škole će izvoditi tvrtka Kolos iz Duge Rese, a
direktorica Vlatka Lorković Ivšić je navela da će početi za
desetak dana i trajati tri mjeseca. Ujedno je napomenula da za tu
tvrtku rade isključivo radnici iz Karlovačke županije.
– Naši ljudi će raditi za našu djecu”, istaknula je.
Marica Jurčić, ravnateljica škole koju u deset razrednih odjela
polazi 198 učenika i kojoj radi 40 osoba, je navela da nije
dvojila u koristi sudjelovanja u projektu cjelodnevne škole nakon
što je prije godinu dana predstavljen u Gradskom kazalištu “Zorin
dom” u Karlovcu.
– Slušajući sve benefite koje donosi pomislila sam da je to dobro
za moju školu i da joj to želim. U projektu sam vidjela veliku
priliku u kadrovskom, materijalnom, socijalnom i svakom drugom
pogledu. Financijska sredstva koja ćemo dobiti kroz program će
značiti poboljšanje života i rada naših učenika i zaposlenika,
osobito učitelja razredne i predmetne nastave. Za početak ćemo
sanirati vanjsko sportsko igralište, poboljšati klimatizacijske
uvjete i pripremiti prostor za opremanje radnih kabineta za
učitelje. Škola nam je sve više tijesna. Broj učenika zadnjih
godina lagano raste, a nadamo se i najesen upisati dva prva
razreda, pa nam nedostaje prostora. Proučili smo normative te
zaključili da nam nedostaju kabineti i praktikumi, a blagovaonica
i sportska dvorana su nam premale. Normativi propisuju i sadržaj
u okolišu kojega nemamo. Zbog svega toga, u suradnji s osnivačem,
izrađeno je idejno rješenje te žarko iščekujemo objavu natječaja
za financiranje iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, rekla
je M. Jurčić.
Načelnica Draganića Anica Domladovac je navela da je bilo
nesuglasica i problema kada se odlučilo uvesti program
cjelodnevne nastave, ali da su nadiđeni.
– I dalje ćemo stajati uz našu školu i sufinancirati programe
koje možemo. Ovim projektom ste malo rasteretili općinski
proračun s obzirom na to da se iz njega više ne moraju izdvajati
financijska sredstva za nabavku radnih bilježnica i drugih
materijala. Nadam se da će se škola i dalje širiti, kazala je A.
Domladovac.
Županija je osnivač svih osnovnih škola na svom području, osim
onih u Karlovcu, a županica Martina Furdek-Hajdin je navela da
sve one djeluju u jednoj smjeni, osim jedne u Ogulinu i Osnovne
škole “Slava Raškaj” u Ozlju. “Pri završetku je postupak javne
nabave za dogradnju ozaljske škole s izgradnjom sportske dvorane.
Nadam se da bi do 2026. godine sve škole u Karlovačkoj županiji
radile u jednoj smjeni. Svako ulaganje u obrazovanje je ulog u
mlade, najveći kapital svakog društva. Ne treba ulagati samo u
zgrade, nego i u opremu, ljude i programe”, napomenula je.
Dodala je da je vesele reakcije na provedbu projekta cjelodnevne
škole i što su se djeca prilagodila.
– Sada prevladava zadovoljstvo cjelodnevnom školom i oslobađa se
vrijeme za obitelj. Roditelji će se moći posvetiti djeci, a ne
vožnji s treninga i na trening. Djeca će stići kući sa završenim
zadaćama, obavljenim rekreacijama i drugim aktivnostima i moći će
kvalitetno vrijeme provesti s braćama, sestrama i roditeljima.
Vjerujem da će i druge škole vrlo brzo prihvatiti taj program,
kazala je M. Furdek Hajdin i podsjetila da u ovoj školskoj godini
sva djeca u Hrvatskoj imaju besplatan obrok, udžbenike i
prijevoz.
Ministar je iznio da je osnova za “strategiju reformi” na
području obrazovanja za program NPOO bila činjenica da je 40
posto škola u Hrvatskoj radilo ili i dalje radi u dvije smjene.
– Kad smo dobili suglasnost Europske komisije za koncepciju
osigurali smo za čitavu tu priču od vrtića do visokoškolskih
institucija oko dvije i pol milijarde eura. Za osiguranje
jednosmjenskog rada se osiguralo oko milijardu kuna i tome treba
dodati još pola milijarde za pripadajuće sportske dvorane. Hvala
Županiji karlovačkoj što vrhunski prati što kažemo i pripremamo.
Najveći problem je s gradovima Zagrebom, Splitom i Rijekom jer se
ne prijavljuju dovoljno za projekte izgradnje i dogradnje. Od 30
škola, u Zagrebu su podneseni zahtjevi za dvije. To otežava
realizaciju onoga što želimo, a to je da školske godine 2027./28.
sva djeca budu u jednoj smjeni. Možda bismo bili i brži, no
morali smo se baviti borbom s nastavom na mreži za pandemije i s
dva potresa, rekao je Fuchs.
Ustvrdio je da su “ovo najveći projekti na području škologradnje
od vremena bana Ivana Mažuranića”.
– Hvala vam što ste se uključili u program cjelodnevne nastave i
to će vaše zadovoljstvo biti veće. Poboljšat ćete infrastrukturu.
Čekamo suglasnost drugog ministarstva na tekst natječaja za
kuhinje i kabinete. To se financira iz programa Konkurentnost i
kohezija, nastavio je.
Dodao je da je program cjelodnevne škole dobio velike pohvale
Europske komisije i Svjetske banke iz kojeg se financira njegova
glavnina i koja želi taj program preslikati i na druge zemlje, pa
su zainteresirane i one iz Južne Amerike, primjerice. “Vidjet
ćemo hoćemo li moći pustiti i druge škole da se priključe. Nakon
one vike i onih protesta, sada zaprimamo zahtjeve niza škola, ali
za priključenje treba uraditi neke pretpostavke, uglavnom
financijske naravi. Ako to bude moguće, i to ćemo uraditi”, rekao
je Fuchs.
Istaknuo je i da su nakon 40 godina objavili nov kurikulum za rad
s učenicima s teškoćama u razvoju. “Pri kraju ovog mandata možemo
reći da smo dosta toga uradili na području osnovnog obrazovanja”,
pohvalio se ministar.
