Prošle je godine na današnji dan bilo 167 poginulih u prometu, a ove do danas 166 što je približno isto, no i jedna smrtno stradala osoba je previše, a pogotovo dijete, kazao je Božinović.

Ove je godine u prometu ukupno nastradalo 631 dijete, od toga pet smrtno, 536 ih je lakše, a 90 teže ozlijeđeno. U usporedbi s istim razdobljem lani poginulo je dvoje djece manje, a bilježi se i smanjenje teških ozljeda, istaknuto je u srijedu na skupu o sigurnosti u prometu.

Na skupu za ravnatelje osnovnih škola uoči početka nove školske godine te povećanog broja djece u prometu održanom u srijedu na zagrebačkom Sveučilištu voditelj Službe prometne policije Josip Mataija kazao je da su podaci o stradavanju djece u prometu ove godine nešto povoljniji, no "ne možemo biti zadovoljni dok ijedno dijete strada u prometnim nesrećama".

Sadržaj se nastavlja...

Upozorio je da čak 60 posto djece stradava u vozilima roditelja, kao suputnici. Pozvao je prvenstveno vozače, uoči početka nove školske godine na povećan oprez te najavio da će policija u sklopu tradicionalne akcije "Poštujte naše znakove" pojačano nadzirati promet u zonama škola, pomagati djeci pri prelasku ceste i represivno djelovati prema prekršiteljima prometnih propisa. Također će u prvim razredima održati edukaciju o sigurnosti o prometu.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako se skup organizira u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama, znanstveno je utemeljen i dopunjen iskustvima koje je prometna policija prikupila u praksi. Prošle je godine na današnji dan bilo 167 poginulih u prometu, a ove do danas 166 što je približno isto, no i jedna smrtno stradala osoba je previše, a pogotovo dijete, kazao je Božinović.

Dodao je da aktivan angažman unutar školskog sustava može dugoročno promijeniti ono što nije na zadovoljavajućoj razini, a to je prometna kultura jer godišnje imamo oko 750.000 prekršaja, što u prosjeku znači da je svaki treći vozač u Hrvatskoj učinio prekršaj.

'Prekasno ako edukacija o prometnoj sigurnosti počne tek u autoškolama'

"Ne postoji zakon koji to može riješiti sam od sebe i pristup mora biti širi na temelju znanstvenih analiza i komparativne prakse u drugim zemljama", rekao je Božinović. Najavio je da će se nakon ravnatelja educirati i nastavnici u školama i to bi trebalo biti jamstvo da se u društvu počne nabolje mijenjati sklop sigurnosti i kulture u prometu.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs rekao je da se u obrazovnom sustavu vodi briga o primjeni kurikuluma i kako educirati ne samo djecu i učenike, nego i nastavnike i ravnatelje pri čemu je najveća uloga Agencije za odgoj i obrazovanje. Sigurnost i prometna kultura djece i mladih su apsolutno važni i bitni, no osim u školama potreban je i rad roditelja s djecom. To je vrlo širok aspekt, a ministarstvo će apsolutno davati potporu da se Nacionalna strategija i njezini ciljevi u što većoj mjeri ostvare, naglasio je Fuchs.

Dekan prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marko Šoštarić rekao je da je edukacija jedno od najvažnijih područja na koje možemo djelovati kao bi se povećala sigurnost prometa i spriječile teške prometne nesreće, ali je prekasno ako edukacija počne tek u autoškolama. Stručno usavršavanje organizirali su Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Agencija za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te MUP.