Po ocjeni suda, radnja počinjenja, kako je opisana u činjeničnom opisu izreke pobijane presude, ne predstavlja grubo uznemiravanje takvog stupnja odnosno takvog intenziteta da bi imala karakter psihičkog nasilja,

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je oslobodio optužbe jednu karlovačku gospođu punicu da bi protiv svojega zeta počinila psihičko nasilje u obitelji te je po njezinoj žalbi preinačena osuđujuća presuda karlovačkog suda.

Prijavila ju je vlastita kćer i to zato jer je "12. lipnja 2022. u 11.00 sati, u mjestu Karlovac, počinila psihičko nasilje u obitelji na način da je na mobitel nazvala svoju kćer te joj govorila razne neistine o njenom suprugu, da je suprug vara, da ima brojne ljubavnice te da mu ne treba vjerovati, kako nikada nije prestao piti i da ju zapostavlja, što je kod nje i njezina supruga prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost".

Sadržaj se nastavlja...

Karlovački sud ju je proglasio krivom u listopadu prošle godine te joj je naloženo da plati novčanu kaznu od 2.000 kuna, ali i propisao zaštitnu mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja, odnosno kćer i sina, na manje od pet metara, te zabranu uznemiravanja putem mobilnog aparata i druge vrste komunikacije, u trajanju od tri mjeseca.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu te utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okrivljena optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude po propisu - nije prekršaj.

- Naime, okrivljenica je proglašena krivom da je počinila psihičko nasilje u obitelji prema kćeri i zetu na način da je nazvala kćer na mobitel "te istoj govorila razne neistine o njenom suprugu, da je suprug vara, da ima brojne ljubavnice te da mu ne treba vjerovati, kako nikada nije prestao piti i da ju zapostavlja".

Ovaj sud smatra da takva radnja počinjenja, sama za sebe, a imajući na umu da je notorno da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi, ne ispunjava bitna obilježja psihičkog nasilja. Naime, iz činjeničnog opisa nije vidljiva nikakva agresivnost u ponašanju okrivljenice, djelo je opisano na način da je okrivljenica, zapravo, svojoj kćeri iznosila svoje mišljenje o njenom suprugu, nije opisano da bi okrivljenica pritom izgovarala neke uvredljive i omalovažavajuće izraze, nije opisano da bi okrivljenica istu radnju činila učestalo u kraćem vremenskom periodu pa da bi se iz učestalosti ponavljanja zaključivalo da se doista radi o napadu na psihički integritet žrtve u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Dakle, po ocjeni ovog suda, radnja počinjenja, kako je opisana u činjeničnom opisu izreke pobijane presude, ne predstavlja grubo uznemiravanje takvog stupnja odnosno takvog intenziteta da bi imala karakter psihičkog nasilja, pojasnio je Visoki prekršajni sud svoj stav i oslobodio je optužbe.