Po ocjeni suda, radnja počinjenja, kako je opisana u činjeničnom opisu izreke pobijane presude, ne predstavlja grubo uznemiravanje takvog stupnja odnosno takvog intenziteta da bi imala karakter psihičkog nasilja,
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je oslobodio optužbe
jednu karlovačku gospođu punicu da bi protiv svojega zeta
počinila psihičko nasilje u obitelji te je po njezinoj žalbi
preinačena osuđujuća presuda karlovačkog suda.
Prijavila ju je vlastita kćer i to zato jer je “12. lipnja 2022.
u 11.00 sati, u mjestu Karlovac, počinila psihičko nasilje u
obitelji na način da je na mobitel nazvala svoju kćer te joj
govorila razne neistine o njenom suprugu, da je suprug vara, da
ima brojne ljubavnice te da mu ne treba vjerovati, kako nikada
nije prestao piti i da ju zapostavlja, što je kod nje i njezina
supruga prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost”.
Karlovački sud ju je proglasio krivom u listopadu prošle godine
te joj je naloženo da plati novčanu kaznu od 2.000 kuna, ali i
propisao zaštitnu mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili
uhođenja žrtve nasilja, odnosno kćer i sina, na manje od pet
metara, te zabranu uznemiravanja putem mobilnog aparata i druge
vrste komunikacije, u trajanju od tri mjeseca.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud
ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu te utvrdio povredu
odredaba materijalnog prekršajnog prava iz Prekršajnog zakona,
budući da djelo za koje se okrivljena optužuje, a na način kako
je to činjenično opisano u izreci pobijane presude po propisu –
nije prekršaj.
– Naime, okrivljenica je proglašena krivom da je počinila
psihičko nasilje u obitelji prema kćeri i zetu na način da je
nazvala kćer na mobitel “te istoj govorila razne neistine o
njenom suprugu, da je suprug vara, da ima brojne ljubavnice te da
mu ne treba vjerovati, kako nikada nije prestao piti i da ju
zapostavlja”.
Ovaj sud smatra da takva radnja počinjenja, sama za sebe, a
imajući na umu da je notorno da psihičko nasilje nije počinjeno
baš svakom grubo izgovorenom riječi, ne ispunjava bitna obilježja
psihičkog nasilja. Naime, iz činjeničnog opisa nije vidljiva
nikakva agresivnost u ponašanju okrivljenice, djelo je opisano na
način da je okrivljenica, zapravo, svojoj kćeri iznosila svoje
mišljenje o njenom suprugu, nije opisano da bi okrivljenica
pritom izgovarala neke uvredljive i omalovažavajuće izraze, nije
opisano da bi okrivljenica istu radnju činila učestalo u kraćem
vremenskom periodu pa da bi se iz učestalosti ponavljanja
zaključivalo da se doista radi o napadu na psihički integritet
žrtve u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Dakle, po ocjeni ovog suda, radnja počinjenja, kako je opisana u
činjeničnom opisu izreke pobijane presude, ne predstavlja grubo
uznemiravanje takvog stupnja odnosno takvog intenziteta da bi
imala karakter psihičkog nasilja, pojasnio je Visoki prekršajni
sud svoj stav i oslobodio je optužbe.