Možda su nam ceste po kvaliteti u vrhu Europe, ali po broju poginulih u prometu su od nas gore samo Bugarska i Rumunjska. Hrvati ne samo da voze nepropisnom brzinom, nego voze i pijani.
U tri dana dogodilo se pet prometnih nesreća, ali i sedmero
mrtvih. U petak je kamion ubio 9-ogodišnju djevojčicu na
zagrebačkom Žitnjaku, a sinoć su u teškoj nesreći kod Križevaca
poginula trojica mladića. Kod Karlovca su smrtno stradala dva
motociklista, a bilo je više teže i lakše ozlijeđenih osoba.
Možda su nam ceste po kvaliteti u vrhu Europe, ali po broju
poginulih u prometu su od nas gore samo Bugarska i Rumunjska.
Cijeli je kalnički kraj od jutra u šoku. Proglašena su tri dana
žalosti, a obitelj, prijatelji i poznanici pale svijeće i donose
cvijeće za Luku, Ivana i Martina, mladiće čiji je život sinoć
naglo zaustavljen na ovoj cesti kod Križevaca.
Sva su trojica mlađi od 30 godina, a vraćali su se kući iz
izlaska i, po svemu sudeći, prebrzo ušli Audijem u zavoj gdje je
dopuštena brzina samo 40 kilometara na sat.
Iako su ostaci vozila, naravno, uklonjeni, i dalje su vidljivi
tragovi koji govore o očito velikoj brzini kojom se automobil
kretao, a na istom su mjestu prije 10-ak godina poginuli brat i
sestra. Sada se nešto napokon planira poduzeti.
“Treba napraviti prekid vožnje ili zaustavljanje, mogući semafor,
rotor i niz stvari. Stručnjaci znaju dati takva rješenja,
međutim, mi tome moramo prionuti poslu”, objašnjava načelnik
Općine Kalnik, Mladen Kešer.
Tragedija kod Kalnika dogodila se samo dva dana nakon što je na
zagrebačkom Žitnjaku kamion na zebri naletio na djevojčicu (9) i
na mjestu je ubio. Ukupno sedmero poginulih na hrvatskim cestama
čini ovaj vikend jednim od najgorih ove godine godini. Statistika
policijskog postupanja također je poražavajuća.
“Preko 4250 utvrđenih prekršaja imamo u prometu, od toga se više
od 1500 odnosi na nepropisnu brzinu kretanja, 337 vozača je
evidentirano da su vozili pod utjecajem alkohola”, ističe
voditelj Službe prometne policije MUP-a, Josip Mataija.
To je samo jedan vikend, ali ako se gleda cijela prošla godina,
Hrvatska je na europskom dnu. Po broju mrtvih u prometu na
milijun stanovnika od nas su gore samo Rumunjska i Bugarska,
Hrvatska ima 71 poginulu osobu, osjetno više od europskog
prosjeka od 46, daleko više od najboljih, Danske i Švedske. Kad
se pita stručnjake kako smanjiti broj tragedija u prometu, uvijek
se kreće od edukacije, pa Danci i Šveđani sigurno manje rade
glupe greške.
“Nakon toga imamo represiju koja mora na neki način utjecati na
to da su sudionici u prometu svjesni da će ih, ukoliko krše
prometne propise, stići pravedna kazna. Nakon toga su dobre ceste
koje štite da se nesreća u principu ne dogodi”, tvrdi Marko
Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Iako mladi čine samo osam posto svih vozača, otprilike dvije od
pet nesreća sa smrtnim posljedicama na europskim cestama
uključuju vozače mlađe od 30 godina. Upravo zato je Europska
komisija ovog proljeća predložila stroža pravila baš za mlade.
Spominju se tako probna vozačka dozvola na dvije godine i nula
tolerancije na alkohol, a iako to Komisija neće službeno
predložiti, nije loše mlade odvraćati od potrebe da sjednu za
volan.
“Postoji jedna korelacija, a to je da zemlje u kojima se manje
koristi javni prijevoz, kao i one u kojima se manje biciklira i
pješači, imaju lošiju statistiku što se tiče prometnih nesreća. U
principu, najbolje rješenje je smanjiti broj vozila i prijeđenih
kilometara”, objašnjava Ševrović.
Europska unija dala si je cilj do 2030. upola smanjiti broj
poginulih u prometu. I Hrvatska će to morati pratiti. Smrt
trojice mladića kod Kalnika prilika je da se zapitaju svi, od
države do samih vozača, čine li sve da se mogućnost ponavljanja
takve tragedije svede na minimum.