Građanska inicijativa ProbudiKA smatra da bi šljunčarenje donijelo višestruku korist gradu i građanima
– Dozvolite šljunčarenje Kupom jer bi to Karlovcu i građanima
donijelo višestruku korist: spasilo grad od poplava, koncesionaru
osiguralo posao i omogućilo Žitnoj lađi da plovi samim gradom,
poručili su nadležnima iz Građanske inicijative ProbudiKA.
Njihovo priopćenje objavljujemo u cjelosti:
“Zakonom o vodama (“Narodne novine” broj 66/2019) na snazi od
18.07.2019. ukinuta je desetogodišnja zabrana eksploatacije
šljunka i pijeska iz naših rijeka. Novi Zakon o vodama dopušta
eksploataciju šljunka i pijeska vađenjem iz obnovljivih ležišta
uz ugovor o koncesiji ako to pridonosi održavanju voda ili vodnih
putova na unutarnjim vodama. Propisane su njime i iznimke u
slučaju zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i
kulturnih dobara i okoliša u poplavama, kao i prilikom
otklanjanja posljedica poplava ili provedbe mjera obrane od
poplave. Takve odredbe nisu prije postojale.
No unatoč gore navedenom, pitamo nadležne, da li je u proteklih
godinu dana bilo spomena o tome da se ozbiljno razmotre argumenti
koji bi bili pro etcontra praktičnoj primjeni članka 110.
spomenutog Zakona. Da li su makar u konturama razmatrane
mogućnosti da se sklope ugovori o koncesiji šljunčarenja rijekom
Kupom, naravno uvažavajući pri tome studije utjecaja na okoliš.
Šljunčarenje je naime kroz 20. stoljeće pa vjerojatno i ranije
bila kontinuirana djelatnost na rijeci Kupi te kao takva nije
činila nikakve značajne i nepopravljive te ekološki
neprihvatljive učinke. Rijeka Kupa po svojoj prirodi, unatoč
postojanju hidroelektrane Ozalj, kontinuirano, pa makar i
umjereno taloži nove nanose šljunka i pijeska te smo uvjerenja da
bi se uz studiju utjecaja na okoliš mogla postići višestruka
naslovna korist.
Koristi bi se ogledale kroz činjenicu da bi odabrani koncesionar
bio barem jedan novi gospodarski subjekt u vremenu evidentne
gospodarske anemije na našem području, koji bi možda barem nekoga
“skinuo” s HZZ-a. Kao drugo ali u ovoj priči i definitivno
najbitnije bila bi činjenica da bi se za visokih voda kroz grad
Karlovac nedvojbeno povećala maksimalna protočnost m3/sec. Iako
smo apsolutni laici što se tiče izračuna povećane protočnosti
rijekom Kupom, sigurni smo s druge strane da ova nerijetko
spominjana inicijativa među našim sugrađanima neodgodivo
zaslužuje makar ozbiljniju raspravu, ali kratku, jer realizacija
je čini nam se u ovoj prići, neodgodiva nužda. Treća korist, kada
bi se kamo sreće cijela “priča zavrtjela” bila bi ono što se kaže
“šlag na tortu”. Pitamo naše sugrađane a i vas lokalne
vlastodršce, ne bi li bilo prekrasno vidjeti žitnu lađu “Zora”
kako uplovljava u grad na četiri rijeke, pa zatim puna
zadovoljnih putnika kreće na svoju rutu. Doduše i sada imate
mogućnost uživati na lađarskom izletu ploveći povijesnim brodom
kakav je u 18. stoljeću Kupom prevozio žito, samo što se morate
zaputiti u selo Brođani. Uvjereni smo da gospođe i gospoda iz
Društva za promicanje kulture življenja “Zvono uz Kupu”, bez
čijeg angažmana prekrasne lađe ne bi ni bilo, ne bi imali ništa
protiv da se njihovom ponosu produži plovni put do svog
povijesnog odredišta, u sam grad Karlovac. Kakav bi to bio plus
za turističku ponudu našeg usnulog grada.
Ali vratimo se najvažnijem, svjedoci smo na žalost stravičnih
poplava koje su posljednjih godina zadesile šire područje grada
Karlovca te iako smo ekološki izuzetno osjetljivi, a što se lako
da zaključiti, popratite li makar površno priopćenja GI
ProbudiKA, svjesni smo da bi “zeleni” mogli iznositi argumente
koji bi se protivili takvom zahvatu u riječno korito. Kako bi
unaprijed replicirali određenim kadkad nerazumnim opstrukcijama
nudimo u osnovi kompromisno rješenje koje zavređuje javnu
raspravu. Naime, budući da žitna lađa prema saznanjima nema gaz
dublji od metra, čak i nešto manje, negdje oko 80-tak cm te je
široka svega 4 metra, moglo bi se šljunčariti laički rečeno jedan
“žlijeb” ili kanal sredinom korita rijeke te tako omogućiti
plovnost, a samim time barem donekle povećati kapacitet
protočnosti m3/sec. S vremenom bi se u praksi pokazalo da li je
takav zahvat “agresivan” po riječnu floru i faunu te bi se
ukoliko bi isti bio prihvatljiv moglo pristupiti šljunčarenju
širim dijelom korita. Nadalje, napominjemo kako režim rada HE
Lešće utječe posredno preko rijeke Dobre i na gotovo svakodnevnu
oscilaciju vodostaja rijeke Kupe te prema određenim saznanjima za
riblju bi mlađ i općenito riblji fond u takvim okolnostima
neprirodne oscilacije vodostaja bilo čak i poželjno da rijeka ima
više dubljih dijelova korita.
Zaključno, vratimo se zaštiti ljudi i njihove imovine kao
neupitno najbitnijem. Kada bi kanal Kupa-Kupa bio napokon u punom
kapacitetu, kada bi se kontrolirano šljunčarila rijeka Kupa, ne
bi bilo potrebe za desecima kilometara strašno skupih nasipa koji
čak prema određenim studijama podižu vodostaj i daju ubojitu
brzinu vodnim valovima te nerijetko u potpunosti “steriliziraju”
vizuru riječnih obala. A novac koji će se utrošiti za gradnju
istih mogao bi se upotrijebiti za…..građanima našeg prekrasnog
ali klonulog grada neka je na razmišljanje!
Za GI #ProbudiKa Alen Kristović,Goran Turk i Livija Hrastovčak”