Kako je kazala Barberić, u protekle dvije godine nije bilo sufinanciranja i radilo se isključivo iz sredstava pričuve i kreditnih linija. Energetska obnova je i tako dosegnula čak 58 posto u kompletnom investicijskom ciklusu.
– Unatoč pandemiji godina na izmaku bila je rekordna po
vrijednosti provedenih projekata i investicija na zgradama. Na
početku su pokazatelji bili dobri, ali premašila je sva naša
očekivanja. Ulazak u energetsku obnovu je potaknut akumulacijom
sredstava na računima pričuve i dinamičnijem tržištu i disbalansu
građevine i energetike, rekla je direktorica Inksatora Andreja
Barberić na tiskovnoj konferenciji u Grabriku. Zgrada u Ulici
Petra Krešimira IV dobila je novu energetski učinkovitu fasadu,
ali i stolariju, dok njezini stanari nisu čekali natječaje za
subvencije već su sami ušli u investiciju.
Kako je kazala Barberić, u protekle dvije godine nije bilo
sufinanciranja i radilo se isključivo iz sredstava pričuve i
kreditnih linija. Energetska obnova je i tako dosegnula čak
58 posto u kompletnom investicijskom ciklusu.
– I ova je zgrada bila spremna za sufinanciranje, ali kako su
bile odgode oni su se odlučili sami ići u investiciju, kazala je
Barberić.
Direktorica Inkasatora se pohvalila i projektima ugradnje i
izgradnje dizala u zgrada, te je ukupno realizirano projekata u
vrijednosti preko 12 milijuna kuna, a ugovorenih radova za
sljedeću godinu gradska tvrtka već ima preko 2,5 milijuna kuna u
što nisu uračunate zgrade spremne za javni poziv energetske
obnove.
– Završilo je savjetovanje za energetsku obnovu zgrada do 2030.
godine i zaštićenih zgrada koje su dosad bile isključene. Čekamo
da Ministarstvo pogleda sve prijave i natječaj bi trebao biti
početkom 2022. godine, dok će natječaj za zaštićene zgrade biti
nešto kasnije. Program je obuhvatio i građane na rubu energetskog
siromaštva, do sada su bila samo kućanstva a sada su obuhvaćeni i
suvlasnici višestambenih zgrada. Za njih će natječaji biti
prilagođeni i pripremljeni u druge tri godine, prve tri idu po
dosadašnjem principu sufinanciranja. Program ima neke nove modele
financiranja i sveobuhvatnost projekta, te i statiku i otpornost
od potresa, kazala je Barberić.
No sama energetska obnova zgrade ne zadovoljava sama ciljeve
uštede već su bitni i pružatelji usluge toplinske energije i
njihova ulaganja i investicije u održive izvore.
Direktor Gradske toplane Hrvoje Klobučar tako je rekao da je ovo
najbolji put svakog stanara u smislu ulaganja u njihovu
nekretninu.
– Uštede su velike, na fiksnom dijelu 35 posto a može i više
posto. Građani koji ulože i u svoju stolariju i mjerenje i
uporavljanje toplinskom energijom u principu prepolavljaju svoje
račune. Ovakav objekt vrijedi daleko više i u njemu je živjeti
puno ugodnije nego u neizoliranoj zgradi.
Dogradonačelnica Karlovca Ivana Fočić naglasila je da se ta priča
intenzivira i što imamo toliko energetskih obnova, krećemo u
revitalizaciju vrelovodne mreže što dugo godina čekamo.
– Radimo i na geotermalnim, odnosno obnovljivim izvorima
energije. Cilj nam je da naši građani imaju manje troškove života
i bolju kvalitetu življenja. Sve što Grad bude mogao pomoći našim
sugrađanima da realiziraju ove lijepe i dobre održive priče, bit
ćemo na raspolaganju jer imamo jedan zajednički cilj, kazala je
dogradonačelnica.