Osim obnove objekata u državnom i gradskom vlasništvu, iz Grada ističu problematičnim što je vrlo malo privatnih vlasnika podnijelo zahtjeve za obnovom.
Za obnovu osam zgrada u državnom ili gradskom vlasništvu
oštećenih u potresu, Grad Karlovcu planira osigurati
sredstva iz Fonda solidarnosti, za koji bi se ovih dana trebao
objaviti javni poziv. Riječ je redom o objektima kulturnog dobra
i koja se nalazi na području zaštićene povijesne cjeline, čija
procijenjena vrijednost obnove prema izračunima iznosi 130
milijuna kuna, a ukupna raspoloživa sredstva Fonda tri puta su
veća.
Potpredsjednica Gradskog vijeća Ehlimana Planinac (SDP)
naglasila je uvodno kako je nužno koristiti sve resurse kako bi
se stavili u funkciju objekti od važnosti za Grad.
– Pohvalno je da su projekti spremni i mi se u ovom trenutku
možemo samo nadati da će država odnosno vaši stranački kolege
odraditi svoj dio posla. No, postoji li plan B ukoliko grad
Karlovac ne dobije na natječaju sredstava, pitala je Planinac,
dodajući pritom jesmo li trebali čekati potres da se u zgrade
koje propadaju na očigled uslijed nebrige u njih počinje
ulagati.
Gradska pročelnica odjela za razvoj grada i EU
fondove Marijana Tomičić kazala je da bi plan B bio još
jedan ovakav natječaj Fonda solidarnosti ili Nacionalnog programa
oporavka i otpornosti. S druge strane gradska
pročelnica odjela za gradnju i zaštitu okoliša Ana
Hranilović Trubić dodala je kako nije baš da nisu
razmišljali i vodili brigu o objektima prije potresa jer
primjerice za zgradu KAMODA postoji ishođena građevinska
dozvola.
– Mi projekte koje prijavljujemo na Fond solidarnosti,
prijavljujemo samo radove kako bi se otklonile posljedice potresa
ali i dalje važeća dokumentacija i dozvole koje imamo
planiramo prijaviti na neki od natječaja i nastaviti s onima što
je planirano projektima, kazala je Hranilović.
Vijećnicu Anu Matan (Možemo!) zanimalo je šta će biti sa skelama
koje služe za zaštitu prolaznika od ruševnih zgrada kada ne
bude više novaca od Fonda solidarnosti, odnosno hoće li Grad
dovijeka plaćati skele ili ima neki drugi plan?
Zamjenica Ivana Fočić odgovorila je kako su one financirane
iz hitnih intervencija koje je osigurala Županija, te će ta
sredstva biti osigurana i nadalje. Međutim, ističe da nije cilj
da skele stoje duže vrijeme. Problematičnim ističe, što
je vrlo malo privatnih vlasnika podnijelo zahtjeve za
obnovom.
– Sukladno tome organizirali smo ponovno
uredbovno vrijeme gdje mogu doći građani kako bi im pomogli
ispuniti zahtjeve ili dali dodatne informacije i kako bi u
konačnici obnovili svoje građevine koje su u lošem
stanju. Nažalost, u kritičnim građevinama nismo do sada
imali odaziv i suglasnost. Ukoliko te skele više nećemo moći
plaćati u nekom narednom razdoblju iz interventnih mjera, postoji
izmjena zakona koja daje mogućnost da to pitanje
riješi građevinska inspekcija, kazala je zamjenica
gradonačelnika.
Iako politički oportuno, kako ističe gradonačelnik Damir Mandić,
kaže da nema problema s pozicije gradonačelnika reći da
zgrade oštećene u potresu već kao i one koje nisu oštećene u
potresu nisu samo pitanje Grada, države već i privatnog
vlasništva.
– Napokon treba otvoreno reći da ljudi imaju svoje privatno
vlasništvo u koje ne ulažu, gdje su oslobođeni komunalne naknade.
Privatni vlasnici nisu platili niti jednu jedinu kunu za skele
koje su u gradu, a prošlo je već godinu i pol od potresa. To je
javni novac, a ja baš ne vidim da privatni vlasnici pokušavaju
nešto učiniti, kazao je gradonačelnik.
Vijećnica Matan kazala je kako se slaže s gradonačelnikom da svi
moraju preuzeti odgovornost, ali trebalo bi napraviti gradaciju
iste.
– Grad je bio vlasnik Oružane od 2015. i Grad, a kasnije i
Županija, je doveo Oružanu u stanje odnosno ne stanje da se
zgrada uruši. Velika vojarna je prodana Karlovačkoj banci i onda
ju je kupio jedan od najbogatijih ljudi u ovom gradu. Ne može se
reći da ta firma koja ima tu zgradu nema novaca. Hotel Central
nije prodan nekoj sirotinji. Ipak postoji nekakav red
odgovornosti. Ako imamo javne vlasti koje ne brinu o važnim
zgradama u ovom gradu, ako imamo najbogatije ljude ovog grada
koji dozvoljavaju da pojedinačno zaštićeno kulturno dobro kao što
je Velika vojarna propadaju, ako imamo ozbiljne poslovne ljude
koji dozvoljavaju da hotel Central izgleda ovako kako izgleda ….
naravno možemo razmišljati o privatnim vlasnicima, ali to je ipak
neka treća, četvrta, peta razina, poručila je Matan.
– Sve što ste rekli potpisujem, odgovorio joj je gradonačelnik
Mandić.
Raspravu o ovoj temi završio je vijećnik Tihomir Mamić
(HDZ).
– Kako je gospođa Matan rekla Oružana, Velika vojarna, hotel
Central nalaze se u vlasništvu nekih bogatih ljudi. Briga s
njezine stvar je zapravo razumljiva i opravdana, te je u
potpunosti razumijem i podržavam njezinu intenciju da se nešto
napravi s tim zgradama u smislu obnove, rekonstrukcije. Ali evo
jedan prijedlog, ja bi je uputio možda da pokuša naći rješenje s
donedavnim članom našeg Vijeća gospodinom Petračićem jer je on
svojevremeno imao izvrsna rješenja koja su bila dobro prihvaćena
u karlovačkoj javnosti. Pa čak, kakve su bile informacije, i neki
naši građani su ulazili u takve aranžmane pa možda na tragu toga
jedno iskustvo … pa možda da se gospođa Matan obrati gospodinu
Petračiću da spasi stvar, poručio je Mamić.