Je li ovo slučaj za građevinsku inspekciju ili neku drugu službu treba tek vidjeti no za početak se struka - arhitekti ne mogu načuditi kako ovako nešto uopće može niknuti usred grada.
Tko je izgradio ogromni potporni zid na padini Švarče prema Grabriku još uvijek je misterij, s obzirom da u Gradu Karlovcu ne znaju da je uopće i izgrađen.
Podsjetimo, Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovca upozorilo je na građevinu – zid koji je niknuo u ovom dijelu grada te ukazalo da ona po svojim gabaritima i načinu izvedbe ne može biti u skladu s Generalnim urbanističkim planom, a KAportal je o tome pisao ovdje.
Iznad potpornog zida u gradnji su tri kuće u nizu koje, kažu nam u karlovačkoj gradskoj upravi, imaju urednu građevinsku dokumentaciju.
– U Odjelu za prostorno uređenje i provedbu dokumenata prostornog uređenja grada Karlovca vodila su se tri postupka ishođenja građevinskih dozvola za gradnju poluugrađenih stambenih građevina P+2, a investitor se mijenjao tijekom izgradnje objekata, kažu nam u Gradu Karlovcu.
No zid nije bio predmet ovih dozvola, navode te dodaju da također, prilikom uvida u spis nije bilo stranaka u postupku koje su imale primjedbe, odnosno koje bi ukazale na postojanje ili gradnju zida.
Je li ovo slučaj za građevinsku inspekciju ili neku drugu službu treba tek vidjeti no za početak se struka – arhitekti ne mogu načuditi kako ovako nešto uopće može niknuti usred grada.
– Prema važećem GUP-u grada Karlovca, Članak 48. određen je način izgradnje potpornih zidova odnosno parternog uređenja, napisali su na svojoj FB stranici članovi DAGGK-a te pojasnili da teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta odnosno susjednih građevina, upozorio je DAGGK.
U GUP-u stoji i odredba da je najveća dozvoljena visina potpornog zida dva metra, te da je u slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada isti potrebno izvesti u terasama – s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 metar, a teren svake terase ozeleniti.
Arhitekti čak tumače da je člankom 111. utvrđeno da je za zaštitu dijelova prirode, odnosno kao planska mjera određena zaštita “šetnice Udbinja” kao perivojne površine (parkovna arhitektura) od iznimne vrijednosti za Grad.