Kada je CGO Babina gora u pitanju, neće biti ostvaren nijedan zacrtani cilj. Kako će sve to na kraju završiti, nikome nije jasno.
Nacionalni sustav centara za gospodarenje otpadom “pogrešna je
tehnologija na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme i s pogrešnim
kapacitetima”. To su protekloga tjedna
Nacionalu izjavili ekološki aktivisti koji se pozivaju na
nalaze stručnjaka za gospodarenje otpadom, argumentirajući svoje
tvrdnje, među ostalim, i neuspješnim pokušajima gradnje Centra za
gospodarenje otpadom na Babinoj gori kod Karlovca, državnog
projekta vrijednog najmanje 180 milijuna kuna, koji već sada
kasni najmanje tri godine, a zbog nenadoknadivih poskupljenja
gradnje i dalje je neizvjesno kada će, i hoće li uopće biti
dovršen.
Pritom, uz već otvorene centre Marišćina kod Rijeke i Kaštijun u
Istri, koji pokazuju nepremostive strukturalne probleme te
izazivaju revolt građana i lokalnih ekoloških udruga,
višegodišnji neuspješni pokušaji gradnje Centra na
Babinoj gori kod Karlovca primjer su potencijalno
štetnog i neodrživo poskupjelog projekta.
Kada se svi ti problemi razmotre zajedno – od ozbiljnih prijetnji
onečišćenjem vitalnih vodotokova duž jadranske obale i kraških
područja, preko zastarjele tehnologije do neodrživo poskupjelih
troškova gradnje i održavanja – dio stručne javnosti i ekoloških
aktivista zaključuje kako bi Vlada Andreja Plenkovića morala
smoći snage da učini ono što nije uspjela učiniti nijedna vlada –
revidirati, smanjiti i racionalizira strategiju, prilagoditi je
novonastalim uvjetima klimatske i energetske krize.
CGO Babina gora predviđen je za gradnju na južnom karlovačkom
gradskom području, nedaleko od Tušilovića, kroz koje, kako
upozoravaju ekološki aktivisti, “protječe rijeka Korana s
pritokama, rijekom Radonjom i potocima Sedra i Budim”. Projekt
seže još u 2006. godinu, kada su na toj lokaciji obavljeni prvi
geološki radovi. Karlovačka javnost odmah se počela protiviti
gradnji takvog centra, a lokalni su aktivisti uložili golem i
višegodišnji, zasad neuspješan napor da zaustave projekt te da
lokalne vlasti pronađu drukčiji način dugoročnog zbrinjavanja
otpada na karlovačkom području.
Proteklih godina karlovački su aktivisti i građani osnovali
nekoliko inicijativa i potpisivali više peticija vlastima protiv
CGO-a Babina gora, a pisali su i kaznene prijave te nekoliko
pritužbi nadležnim službama Europske komisije. Tvrde kako je još
jedan razlog za odabir Babine gore taj što su vlasti smatrale “da
se ono malo preostalih Srba neće buniti zbog nametnute kolektivne
krivnje, isto kao ni Hrvati naseljeni iz Bosne zbog svega što im
je omogućila ta ista vlast – kuće, zaposlenja, mirovine i tako
dalje”. Svi su se ti prigovori pokazali uzaludnima – kaznene
prijave su odbačene, projekt ide dalje, a vodi ga KODOS, tvrtka
sa šestoro zaposlenih u vlasništvu Karlovačke županije.
Direktorica KODOS-a je Marija Tufeković, bivša rukovoditeljica
Odjela proizvodnje piva u Karlovačkoj pivovari i jedna od
osuđenih u sudskom procesu koji je uslijedio nakon što je
preminuo Karlovčanin Zdravko Martinović, kada se 19. ožujka 2007.
otrovao smrtonosnim ugljičnim dioksidom, udahnuvši ga u večernjoj
šetnji psa pored ograde Karlovačke pivovare. O projektu kazala je
kako je riječ je o suvremenom postrojenju, koje ni na koji način
neće ugrožavati ljude i okoliš, već je neophodan dio rješenja za
uspostavu učinkovitog sustava gospodarenja otpadom.
– CGO Babina gora planiran je kao zatvoreni sustav u kojem
nema ispuštanja tehnoloških i procjednih voda u okoliš. Sve
otpadne vode odvodit će se na uređaj za pročišćavanje koji će
biti izgrađen u sklopu CGO-a Babina gora te će se nakon
pročišćavanja koristiti tijekom kompostiranja. Eventualni višak
pročišćene vode odvozit će se na UPOV Karlovac na daljnju obradu.
Tijekom rada CGO Babina gora primjenom definiranih mjera zaštite
i programa praćenja ne očekuje se utjecaj zahvata na stanje voda
odnosno pogoršanje stanja vodnog tijela u okolici lokacije
zahvata.
Karlovački političar Nikola Vuljanić, bivši saborski zastupnik
Hrvatske narodne stranke i Hrvatskih laburista te jedan od prvih
hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, šokiran je
mogućnošću da odgovorni, u nizu od nekoliko hrvatskih vlada,
odlagališta otpada grade blizu ključnih vodotokova, a da se zbog
toga nitko pretjerano ne uzbuđuje.
– Kada smo prvi put usporedili kartu CGO-a s kartom vodonosnika,
ostao sam zapanjen. Upravo me strah pokušati objasniti tko je bio
u stanju učiniti tako nešto. Mogu li uopće povjerovati da netko
to radi namjerno, da svjesno upropaštava izvore vode,
najvrjednije što imamo, naročito u ovim uvjetima klimatske krize,
kada voda iz dana u dan postaje sve vrjednija i vrjednija? Mogu
razumjeti da ima i lopova i kriminalaca, ali to je uistinu
diverzija protiv temeljnih nacionalnih interesa, tvrdi Vuljanić,
koji je bio vijećnik u Skupštini Karlovačke županije kada je
usvojena odluka da se odlagalište otpada gradi na Babinoj
gori.
– Predlagao sam da se odlagalište gradi na Gliništu pokraj
Vojnića, mjestu koje nije nazvano bez razloga – ima gline, koja
ne propušta vodu. Pristao je i tadašnji načelnik općine Vojnić.
Rekli su, međutim, da je gradnja na tom mjestu preskupa jer je
petnaestak ili dvadesetak kilometara dalje od Babine gore, pa smo
samo nas dvojica vijećnika bila protiv odluke o Babinoj gori, a
‘za’ je glasalo njih 39. No danas je jasno da preskupo ne bi bilo
Glinište, nego da će biti Babina gora, ako je uopće uspiju i
napraviti, tvrdi Vuljanić.
Ta njegova sumnja – da nije izvjesno hoće li CGO Babina gora
ikada biti sagrađen – itekako je utemeljena. Potvrdili su je za
Nacional čak i iz tvrtke KODOS, koja vodi gradnju Centra. Naime,
na pitanje
Nacionala kolika je prvotna cijena projekta, koliko je u
međuvremenu porasla te tko će platiti razliku, KODOS je odgovorio
ovako:
– Procijenjena vrijednost nabave Projektiranje i izvođenje radova
izgradnje CGO-a Babina gora iznosi 179.903.225,00 kuna i ona je
određena na temelju Studije izvedivosti. Natječaji za
projektiranje i izgradnju CGO-a Babina gora poništeni su tri
puta. Sva tri postupka poništena su nakon konzultacija s resornim
ministarstvom, jer su cijene ponuda bile znatno veće od
procijenjene vrijednosti nabave. Četvrti ponovljeni postupak
pokrenut je u veljači 2022. te su ponude otvorene 1. lipnja 2022.
Zaprimljene su tri ponude. Iznosi svih zaprimljenih ponuda i u
četvrtom postupku javne nabave su iznad procijenjene vrijednosti
nabave. U dogovoru s Ministarstvom gospodarstva i održivog
razvoja donesena je odluka o nastavku postupka javne nabave
‘Projektiranje i izvođenje radova izgradnje Centra za
gospodarenje otpadom Babina gora’. Pritom su u Ministarstvu
naveli da će u suradnji s drugim tijelima nastojati iznaći
sredstva koja će omogućiti jednake omjere financiranja projekta
CGO-a Babina gora kao u razdoblju 2014.-2020.
Drugim riječima, natječaj se ponavljao četiri puta jer 180
milijuna kuna, koliko je za gradnju Centra odobrio EU, nije
dovoljno da se Centar sagradi. Razlike u cijenama su dramatične.
Iz podataka o sva četiri natječaja koje je dostavio KODOS, vidi
se da je čak i najniža ponuda, ona iz trećeg natječaja u iznosu
od 285 milijuna kuna, od procijenjenog i odobrenog iznosa viša za
čak 105 milijuna kuna. Najviša ponuda, pak, iznosi čak 474
milijuna kuna, što je 150 posto viša ponuda, skuplja za čak
tristo milijuna kuna.
Jasno je da gradnja već sad kasni najmanje tri godine. U KODOS-u
kažu kako “rok za izgradnju CGO-a Babina gora počinje teći nakon
potpisa ugovora s odabranim ponuditeljem”, ali odabrani
ponuditelj još nije izabran jer se natječaji, zbog skupih ponuda,
ne mogu zaključiti. Ipak, kažu u KODOS-u, “nadamo se skorom
potpisivanju Ugovora, a nakon toga rok završetka radova računa se
od datuma početka i iznosi 41 mjesec, od čega je zadnjih šest
mjeseci probni rad. Studijom izvedivosti i projektnom prijavom
završetak radova bio je planiran sredinom 2023. godine”.
Dakle, rok za završetak radova je tri godine od njihova početka,
ali nije jasno kada će radovi početi jer još nije zaključen ni
natječaj niti je odabran izvođač radova. S druge strane, prema
projektnoj dokumentaciji, Centar bi trebao biti završen za
desetak mjeseci, pa je očito da, kada je CGO Babina gora u
pitanju, neće biti ostvaren nijedan zacrtani cilj. Kako će sve to
na kraju završiti, nikome nije jasno.
– Mislim da će naprosto zavlačiti te da će, na kraju, pored
sadašnjeg karlovačkog smetlišta na Ilovcu, uz staru cestu prema
Zagrebu, naprosto sagraditi još jedno. Jer ono će uskoro biti
pretrpano, pa će tada reći ‘Nema druge, hajde da tamo privremeno
napravimo još jedno.’ Naprosto ne vidim kakvo bi drugačije
rješenje mogli naći, mišljenja je Nikola Vuljanić.
Čak ako se taj najapsurdniji scenarij i ne ostvari, već je sada
jasno da CGO Babina Gora nije ništa drugo nego – kolosalan
promašaj.
– U trakavici oko Babine gore cijeli je niz nelogičnosti – od
prijetnje vodotokovima, preko preskupih natječajnih ponuda, do
činjenice da je Centar projektiran za sto tisuća tona otpada, što
je apsolutno pretjerano za područje od sto tisuća stanovnika koje
demografski sustavno propada. Ali politička odluka je donesena i
oni je sada guraju do besvijesti, dok se sama od sebe ne slomi,
kazao je za Nacional Mile Sokolić, još jedan od karlovačkih
ekoloških aktivista koji godinama upozoravaju na probleme i
voditelj projekta “Za Babine gore zdravlje”.
– Mi smo s tom pričom već i ostarjeli, ali i dalje se nadamo da
Centar neće biti sagrađen i da će tome naročito pridonijeti ovi
problemi s previsokim ponudama. Ima u svemu tome i mnogo mutnih
stvari, koje nije lako dokazati. Babina gora mnogo bi se bolje
mogla iskoristiti u svrhe ekološkog turizma, koji se polako
počinje razvijati. Ali za to bi ona morala ostati sačuvana šumska
priroda, a ne mjesto odlagališta smeća, kazao je Sokolić.
Inače, na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća grada Karlovca moglo
se čuti i kako se odustalo od projekta CGO i da se traži nova
lokacija. Kako je komentirao gradski vijećnik Predrag Pavlačić
(HSS) “kruži informacija da Grad pregovara o jednoj drugoj
lokaciji, s obzirom da se neće uspjeti izrealizirati projekt CGO
Babina gora radi određenih stvari koje stoje još uvijek na sudu”.
I u tu svrhu, prema riječima Pavlačića, predviđena su i sredstva
u proračunu.
Gradonačelnik Mandić kazao je kako nema tu informaciju da se
mijenja lokacija, već kako se mijenja suvlasnik u toj tvrtki, a
novac u proračunu osiguran je kao obveza Grada u slučaju početka
radova.
– O bilo kakvoj izmjeni lokacije mi u gradskoj upravi i ja kao
gradonačelnik, iskreno, nemamo tu informaciju. Da li netko drugi
ima, nemam pojma, kazao je Mandić.