Nitko nije protiv obrane od poplava, ali najbolje prakse su pokazale da zidovima nije mjesto u naseljima u odnosu na rijeku, kažu u karlovačkom SDP-u.
I nakon gotovo mjesec dana od tematske sjednice Gradskog vijeća
grada Karlovca na kojoj se prezentirao sustava obrane o
poplave, za oporbeni SDP još uvijek je ostalo puno toga
neodgovoreno.
U svom priopćenju, kojeg u nastavku prenosimo u cijelosti,
pozivaju gradonačelnika na suradnju sa stanovnicima Brodaraca, a
pritom jasno naglašavaju “zidovima nije mjesto u
naseljima”.
Sustav obrane od poplava u Karlovcu – osvrt na
sjednicu
Nakon tematske sjednice o čijem se epilogu dosta pisalo,
nakon koje su uslijedile razne informativne emisije i komentari
ostaje ipak potreba nedvojbeno javno izreći zaključak ispred
karlovačkog SDP-a.
Mi se slažemo da grad moramo braniti od poplave, ali se ne
slažemo s načinom koji prezentira i podupire gradonačelnik.
Karlovac je grad koji je svima poznat i prepoznatljiv po svom
položaju i bogatstvu življenja na četiri rijeke. Ali, izgledno je
da će se ovakvim projektima ugasiti ta prepoznatljivost i da ćemo
postati grad koji se ogradio od svojih rijeka.
Na sjednici nismo dobili nedvojbenu informaciju koliki je
period povrata (statistički) za obaloutvrdu od 130, 160 i za 200
cm. Nismo dobili informaciju niti kolika bi bila procijenjena
šteta nastala zbog poplave u odnosu na cijenu izgrađenog
zida/nasipa. Najvažnije, nitko nam nije adekvatno odgovorio, na
konkretno postavljeno pitanje – zašto se glavnina financijskih,
intelektualnih i inih sredstava već desetljećima nije usmjerila
na ustavu Brodarci i zašto se nije na taj način gradila
strategija obrane od poplave grada Karlovca. Dapače, prezentirali
su nam da će prema prikazanom hodogramu, ustava Brodarci biti
realizirana NAKON izgradnje svih zidova, nasipa i
obaloutvrda.
Sudeći prema prikazanom, slijedi nam nagrđivanje okoliša
izgradnjom zidova, iako je Ministarstvo zaštite okoliša i
energetike još 6. kolovoza 2019. donijelo rješenje u kojem između
ostaloga stoji preporuka korištenja montažne zaštite ako nema
prostora između obale i urbanog dijela, ako se zidovi planiraju
neposredno uz naselja te ako se nema prostora za sagraditi nasip,
a sve kako bi se izbjeglo utvrđivanje obale
obaloutvrdama.
Iskustvo je pokazalo, izgradimo li zidove na jednom dijelu,
voda će se izliti na drugo mjesto. Takav pristup znači samo da će
se zidovi i nove ograde postavljati i dalje duž obala, pa umjesto
da rušimo zidove, dobiti ćemo ih još. I što onda, gdje taj
zid treba prestati? Hoćemo li potopiti Sisak? Ili to nema veze,
jer ipak nije u našem dvorištu?!?!
Ako ste pažljivo slušali na sjednici je Gradonačelnik izrekao
građanima vezano za izgradnju nasipa: “… one njihove želje da se
naprave klupe, javna rasvjeta – naravno da to nije opcija…”
Srećom, postoji snimak tematske sjednice.. pa se na 2:15:30 može
to i čuti. Zaključujemo da nas čekaju zidovi/obaloutvrde, a ne
suživot s rijekom. Kaže gradonačelnik – naviknut će se ljudi. Mi
se ne želimo naviknuti. Mi se želimo ugledati na praksu ostalih
gradova u civiliziranom svijetu, a tamo nema betonskih
zidova.
Na primjer, u Nizozemskoj su još prije 20ak godina napustili
gradnju nasipa te se fokusiraju na obnovu prirodnih poplavnih
područja, močvara i izgradnju kanala, potencira se život s
prirodom, u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Japanu i
drugim razvijenim zemljama se postavljaju mobilne barijere koje
su se pokazale kao iznimno učinkovit način zaustavljanja vodenih
bujica, posebice u gradskim sredinama.
Brodarci
Trenutno goruća i možda najvažnija za stanovnike Brodaraca,
je informacija – je li gradonačelnik spreman i voljan
intervenirati u projekt obrane od poplave u Brodarcima kako bi
iznašli zajedničko i svima prihvatljivo rješenje. Čujemo da će se
pozvati stanovnici Brodaraca, potpisnici peticije i inicijative
da se projekt izgradnje betonskog zida izmijeni u povišenu
prometnicu bez njenog proširenja, na razgovor. Kako sada stvari
stoje taj razgovor neće voditi ničem do pritiska i mijenjanja
mišljenja stanovnika Brodaraca.
Proteklih dana u Brodarcima smo imali situaciju da je nakon
kiše bilo problema s kišnicom koja se slijevala s polja i s ceste
i nije mogla zbog postavljenih boks-barijera otjecati nazad u
korito Kupe. Boks-barijere su postavljene do mlina na koji se
nastavlja široka livada koja uvijek poplavi i koja je ostala
neograđena. S te livade se zbog tako postavljene barijere poput
lijevka voda iz Kupe usmjerava u naselje i ne može se vratiti u
rijeku.
Intervencijom izmicanja mobilnih barijera toj se vodi može
osloboditi put nazad u korito, dok se isto ne može učiniti s
betonskim zidom.
Očekujemo nedvojbeni odgovor gradonačelnika – jeste li voljni
pružiti ruku suradnje i intervenirati u predviđeni projekt? Jeste
li spremni intervenirati i pribjeći rješenju koje neće izgledati
ili biti nefunkcionalno poput tzv. drežničkog zida? Jeste li
spremni ostati upisani u povijest kao gradonačelnik koji je
utvrdio naše rijeke?
Dakle, čvrsto podvlačimo još jednom. Nitko nije protiv obrane
od poplava, ali najbolje prakse su pokazale da zidovima nije
mjesto u naseljima u odnosu na rijeku.
Ehlimana Planinac (SDP),
potpredsjednica Gradskog vijeća grada Karlovca