S predstavnikom izvođača, direktorom Heringa Ladislavom Bevandom ugovor je potpisala direktorica županijske tvrtke Kodos Marija Tufeković te kazala kako je procijenjena vrijednost bila 179 milijuna kuna, no znatno je narasla.
Čak 16 godina je trebalo od ideje i odabira lokacije da konačno u realizaciju krene najdugovječniji županijski projekt, gradnja Centra za gospodarenje otpadom na Babinoj Gori u okolici Karlovca. Danas je svečano potpisan ugovor s izvođačem, grupom bosansko – hercegovačkih tvrtki Hering – Elcom – Enova koja je izabrana na petom ponovljenom javnog natječaju i kojoj je povjerena gradnja 333 milijuna kuna vrijednog posla ne uključujući PDV.
S predstavnikom izvođača, direktorom Heringa Ladislavom Bevandom ugovor je potpisala direktorica županijske tvrtke Kodos Marija Tufeković te kazala kako je procijenjena vrijednost bila 179 milijuna kuna, no znatno je narasla.
– Mi s onim ugovorom iz 2019. godine nismo imali osigurana sredstva za povećanu cijenu i obratili smo se Ministarstvu gospodarstva i Fondu za energetsku učinkovitost koji su dali naputak da nastavimo s postupkom a da će država osigurati dodatna sredstva. Obavili smo ažuriranje projekta i cost – benefit analizu i ići ćemo pred Europsku komisiju i tražiti dodatna sredstva kao i produženje roka, rekla je direktorica Kodosa.
Tehnologija karlovačkog Centra za gospodarenje otpadom, jednog od jedanaest predviđenih u Hrvatskoj je mehaničko – biološka obrada onog otpada koji nije prethodno odvojen i ide u reciklažu. Podsjetimo, upravo su ta, po mnogima zastarjela tehnologija i lokacija – Babina gora za koju aktivisti tvrde da ima niz podzemnih vodotokova, izazvali brojne prijepore i kritike ekoloških aktivista. No, kako stvari stoje, ekolozi nisu uspjeli i Centar ide u realizaciju novcem Europske unije i sufinanciran od Republike Hrvatske. Centar neće prikupljati samo otpad iz Karlovca i Karlvačke županije, nego i iz bližih dijelova Sisačko – moslavačke i Ličko – senjske županije.
O čemu se točno radi objasnio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg.
– Ovo je samo integralni dio ukupnog gospodarenja otpadom koji obuhvaća kompletni sustav, od sortirnica, bioplinskih postrojenja, odvojenog skupljanja otpada, pa čak i edukacije, a centri su ti gdje se obavlja mehaničko – biološka obrada onog otpada koji nije prethodno obrađen. Koliko god da budemo napredni u odvajanju, uvijek će biti takvog otpada, rekao je Šiljeg. U Karlovačkoj županiji otpad se neće spaljivati, a prema informacijama koje ima, kapacitet Centra je nešto manje od 30 tisuća tona neobrađenog otpada na godišnjoj razini.
Babina gora će tako biti i odlagalište, no cijeli sustav je, kaže državni tajnik, usmjeren da do 2035. godine imamo samo 10 posto ukupne količine otpada koja će ići na odlaganje.
– Takva odlagališta naravno moraju biti sanitarno ispravna s tehnologijama koje će onemogućiti bilo kakav kontakt otpada s podzemljem, posebno u krškim krajavime i prije svega s vodama, rekao je Šiljeg.
U svom govoru županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin podsjetila je na kronologiju cijelog projekta, kritike koje su bile upućivane ali i dodala kako je uvjerena kako budući Centar za gospodarenje otpadom neće nimalo zagaditi okoliš. Državni tajnik se nadovezao da baš naprotiv, omogućit će smanjenje zagađenja i štetnih emisija.
– Izvođač ima 35 mjeseci da projektira, izgradi centar i šest mjeseci za probni rad. Centar je dimenzioniran za obradu do 30 tisuća tona miješanog komunalnog otpada. Imat će i postrojenje za obradu odvojeno prikupljenog otpada s područja Karlovca i okolice, jer grad nema svoju kompostanu. Tamo će biti i postrojenje za obradu građevinskog otpada, u sklopu se sufinanciraju i četiri pretovarne stanice i sva mobilna oprema, od kamiona, buldožera i sve što tu spada, kazala je Tufeković.
S obzirom da se radi o izvođaču iz susjedne BiH, a Karlovčani dobro pamte što se dogodilo na Borlinu, na novinarski upit o izvođaču Tufeković je rekla da se radi o provjerenim tvrtkama i da su se raspitali o referencama. Kako kažu, iza sebe imaju brojne projekte i u Hrvatskoj, od gradnje mosta na Svilaji, Istarskog ipsilona, pročistaču voda u Novoj Gradišci i drugima.