Iako su u škole ušli prije gotovo 15 godina, do danas nisu uspjeli postati dio školskog sustava o kojem brine država, već ovise isključivo o jedinicama lokalne samouprave i osnivačima škola.
Pomoćnici u nastavi koji rade u školama čiji su osnivači Grad
Rijeka i Primorsko-goranska županija s prvim danom siječnja
dobili su najveću satnicu u Hrvatskoj, piše
Novi list.
Po odrađenom satu, kaže predsjednik Udruge pomoćnika u nastavi
Hrvatske Ivan Milatić, dobivaju 37 kuna, odnosno pet eura neto, a
jedini u toj branši koji imaju veću satnicu su zagrebački
pomoćnici u nastavi koji rade s djecom s poremećajima autističnog
spektra. Njihova satnica iznosi 40 kuna, dok je satnica njihovih
ostalih zagrebačkih kolega 35 kuna.
Iako je riječko i primorsko-goransko povećanje satnice za svaku
pohvalu, čime ova regija još jednom pokazuje da je hrvatski
predvodnik promjena u školskom sustavu, Milatić kaže da to nikako
ne rješava dugogodišnje probleme vezane za status pomoćnika u
nastavi.
To baš nije slučaj u gradu Karlovcu
Možemo! i Nova ljevica u Grdaskom vijeću grada Karlovca svojim
amandmanom na proračun 2023. tražili su povećanje svote za
pomoćnike u nastavi, kako bi im se omogućila veća naknada za
rad. Ta proračunska stavka da se uvažio njihov prijedlog
trebala bi narasti na 88 tisuća eura, a satnica s trenutnih 25 na
30 kuna.
Do korekcije je došlo, ali minimalno. Grad je predložio povećanje
od 35 tisuća eura za pomoćnike u nastavi, što bi predstavlja
povećanje satnice za dvije kune. Dalje od toga u gradskoj upravi
nije išlo, pravdajući se kako je Grad već u ovoj godini povećavao
sredstva za pomoćnike u nastavi jer europska sredstva nisu
dostatna. Takav prijedlog nakon glasovanja u Gradskom vijeću
je i usvojen.
Nejednaki uvjeti
Iako su u škole ušli prije gotovo 15 godina, do danas nisu
uspjeli postati dio školskog sustava o kojem brine država, već
ovise isključivo o jedinicama lokalne samouprave i osnivačima
škola.
Takav status znači nejednake uvjete, kao i regionalne razlike u
njihovim plaćama, ali i drugim radničkim pravima. Ono što je
najgore, kaže Milatić, znači i nesigurnost, jer s krajem školske
godine gasi im se radno mjesto.
– Jedini način za poboljšanje statusa pomoćnika u nastavi je
priznati ih kao zanimanje i uključiti ih u obrazovni sustav i
više se neće pričati o satnici, nego o uvjetima rada.
Ove školske godine u Hrvatskoj je gotovo 5.000 pomoćnika u
nastavi. To je brojka koja raste svake godine. Primjerice, Velika
Gorica je prije tri godine imala potrebu za samo tri pomoćnika u
nastavi, a ove godine ih je trebala čak 30.
Nažalost, sve je više djece s različitim teškoćama koja trebaju
pomoć. Koji je razlog tome, ne znam, ali brojke su egzaktne,
upozorava Milatić.
Zadatak je pomoćnika pružati pomoć u nastavi učenicima s
teškoćama integriranim u redovna razredna odjeljenja u školama, a
samo u riječkim osnovnim školama trenutno radi 76 pomoćnika u
nastavi.
Njihov se rad, kao i u drugim sredinama, financira preko
Europskog socijalnog fonda te iz lokalnih proračuna, a ono što
državu, kaže Milatić, nikada neće biti briga je da se djeca vežu
za svoje pomoćnike.
Ljeti nezaposleni
– Već u svibnju dio pomoćnika koji rade s maturantima ostat će
bez posla jer za maturante završava nastavna godina. Ista je
stvar i na kraju školske godine kada svi ostaju bez posla, jer
svi pomoćnici u nastavi rade na određeno i sklapaju ugovor u
trajanju od jedne školske godine.
Sa završetkom školske godine dolazi neizvjesnost, kako za
pomoćnika u nastavi koji ne zna hoće li se ponovo zaposliti, tako
i za učenika koji ne zna hoće li mu se iduće školske godine
vratiti njegov pomoćnik u nastavi.
Pričamo o inkluziji osoba s teškoćama u razvoju, a to je zapravo
još uvijek sve iluzija. Ovisno o tome gdje rade, pomoćnici u
nastavi imaju različite plaće, iako obavljaju isti posao.
Tako je u Križevcima satnica 19 kuna. Razlike su vidljive i u
drugim pravima. Primjerice u Novoj Gradiški božićnica će biti
isplaćena tek u siječnju, a da realnog objašnjenja za to nema.
Bezbroj je primjera nejednakog tretiranja pomoćnika u nastavi i
sve dok ne postanu dio sustava, bit će prisutne razlike ovisno o
tome u kojoj regiji rade.
Osobno mi je drago da su upravo Rijeka i PGŽ svijetli primjeri
plaćanja pomoćnika u nastavi, ali na tome ne može ostati jer svi
ti ljudi zaslužuju da budu jednako tretirani, ističe Milatić.
Dodaje i da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u travnju
pomoćnicima u nastavi obećalo do kraja godine predstaviti novi
Zakon o odgoju i obrazovanju, ali kraj godine je došao, a nema ni
novog zakona, ni odgovora Ministarstva na opetovane upite Udruge
pomoćnika u nastavi.
Stoga, kako bi ojačali svoj rad i zaštitili pomoćnike u nastavi,
Udruga je pokrenula i dogovore s prosvjetnim Sindikatom Preporod
koji bi trebao pružiti podršku u sindikalnom organiziranju
pomoćnika u nastavi.