- Uskoro ide novi natječaj Fonda i osigurana su znatna sredstva. Iz Europske komisije ide isto novi javni poziv za energetsku obnovu tako da možemo pričati o kontinuitetu, rekla je Barberić.
Poslovanje karlovačkog gradskog poduzeća Inkasator danas je bilo
jedna od tema aktualnog sata Gradskog vijeća, a nakon što je u
medijima izašao članak da gradska tvrtka bilježi pad broja zgrada
na upravljanju.
Direktorica Andreja Barberić rekla je da to baš i ne stoji, jer
je godišnja fluktuacija oko dva posto i u tom se krugu i odvija
trend odlazaka i dolazaka zgrada, odnosno 12 – 15 ulaza godišnje.
– Godinu smo završili s upravljanjem 632 ulaza, no broj ulaza ne
znači odmah i povećani prihod od upravljanja. Najveći udio ima
površina samih zgrada, pa pojedini upravitelji koji imaju velike
zgrade i kvadrature mogu imati veće prihode. Naši prihodi od
upravljanja su u prošloj godini bili manji za 13 tisuća eura, no
uzrok je promjena naknada kod zgrada koje su prošle energetsku
obnovu i onih oštećenih u potresu, pojasnila je Barberić.
Kako kaže, poslovna odluka Inkasatora je bila da se suvlasnicima
tih zgrada pomogne smanjenjem naknada.
– Jedan element čine i zgrade koje nemaju predstavnika, odnosno
one koje su na prinudnoj upravi jer su u lošem stanju, neke
su i za rušenje. Za njih ne naplaćujmemo naknadu jer ne možemo
upravljati njima dok se daljnji koraci ne dogovore s nadležnim
tijelima, a onda vidjeti što će s njima biti i kada će se u njih
vratiti stanari, kazala je Barberić.
Gradskog vijećnika Nove ljevice Dimitrija Birača zanimalo je pak
kako to da je Inkasator dobio energetsku obnovu sufinanciranu od
Ministarstva graditeljstva za samo pet zgrada, dok je
konkurencija (misli na Petračić – projekt op.a.), dobila obnovu
za devet zgrada.
Barberić je rekla da je to već bilo objašnjeno na tiskovnoj
konferenciji te ponovila da su tijekom javnog natječaja prijavili
40 zgrada, 12 je prošlo ocjenjivanje a na listu je ušlo osam u
alokaciju od 300 milijuna kuna.
– Nakon odluke o sufinanciranju tri su nam zgrade odustale jer je
postotak sufinanciranja manji od onog što su očekivali. Razlog je
što su te zgrade manje, imaju manje suvlasnika a ogromne su
površine za obnavljanje. Odlučile su ići u samostalnu obnovu i
jedna je već krenula, pojasnila je Barberić.
Kaže da je Vlada sad povećala alokaciju za dodatnih 30 milijuna
kuna, te da su još tri zgrade u konkurenciji za dobivanje
povećanih sredstava. Jedan od problema bio je i taj što je prvi
korak do sredstava išao putem najbržeg prsta. Barberić kaže da je
većina prijavitelja kod druge tvrtke koja se bavi upravljanjem
bila registrirana kao fizičke osobe, odnosno predstavnici
stanara.
– Možda su imali hrabrije predstavnike, kod nas je većina
prepustila taj dio posla nama, da smo ih imali više možda bi bio
i veći broj prijavljenih zgrada, rekla je. No čini se da dobre
vijesti dolaze za sve one koji još nisu energetski obnovili svoje
zgrade, bez obzira tko im je upravitelj.
– Uskoro ide novi natječaj Fonda i osigurana su znatna sredstva.
Iz Europske komisije ide isto novi javni poziv za energetsku
obnovu tako da možemo pričati o kontinuitetu, rekla je
Barberić. Tako da će svi u nekom budućem razdoblju moći doći
do bespovratnih sredstava za ovu namjenu, uvjerena je
Barberić.