Zanimljivo je kako su manja mjesta u samom vrhu, a naši najveći gradovi na dnu jer što je više nebodera to je više onih koji vole poreze i socijalnu pomoć, a manje onih koji žele bolju poduzetničku klimu, mišljenja su u udruzi Glas poduzetnika
Vlada je zadnjih mjeseci uvjeravala poduzetnike kako se cijene ne smiju dizati, kako bi se tako kontrolirala inflacija, samo zašto onda općine i gradovi smiju dizati komunalne cijene i cijene prostora za iznajmljivanje koliko im se prohtije, pitaju se u udruzi Glas poduzetnika.
Nejednak tretman gradova i poduzetnika je očit u Hrvatskoj, samo na sreću nisu sve lokalne sredine jednake. Po uzoru na Indeks lakoće poslovanja za države, UGP napravila je indeks lakoće poslovanja za naše gradove i općine. Dakle koji gradovi se odnose kao majke, a koji kao maćehe prema poduzetnicima?
Kako bi rangirali gradove prema tome kako se odnose prema privatnom sektoru, posebno malom i srednjem poduzetništvu, napravili su anketu među poduzetnicima, velikom većinom članovima UGP-a. Pitali su ih tridesetak pitanja, a ocjene su bile od 0 do 5.
Ovo su neka od njih – rade li službe lokalne zajednice neki posao kojim direktno prave nelojalnu konkurenciju poduzetnicima, jer u nemalom broju sredina lokalne zajednice imaju čak i ugostiteljske objekte, a u nekim gradovima nude i turističke usluge.
Jesu li zadovoljni brzinom kojom se dobivaju razne dozvole kao što su urbanističke, građevinske, uporabne, i dočekaju li te dozvole za života, zatim jesu li zadovoljni brojem dozvola i koji postotak dozvola bi ukinuli? Postoji li industrijska zona, potiče li samouprava izvoz, inovacije i obrazovanje za realni sektor i daje li potpore?
Vide li korupciju i nepotizam među namještenicima i što im se čini koji postotak djelatnika je zaposlen preko veze i kažnjavaju li se oni koji su primili mito? Koliki su prirezi i jesu li s njima zadovoljni, jesu li se samouprave digitalizirale. Jesu li natječaji transparentni ili se unaprijed zna kome su namijenjeni… ?
Anketom su dobili kako je najbolja sredina za poduzetništvo Sveta Nedelja s ocjenom 3,60, sljedeći je na listi Primošten s ocjenom 3,44, treći je Umag s 3,33, zatim slijede Kastav 3,25, Viškovo 3,23, Samobor 3,08, Križevci 2,98, Bjelovar 2,98, Koprivnica 2,92, Ivanec 2,53, Poreč 2,51, Stupnik 2,44, pa grad Karlovac koji je zauzeo 13. mjesto od 50 anketiranih gradova, s ocjenom 2,43.
– Zanimljivo je kako su manja mjesta u samom vrhu, a naši najveći gradovi na dnu jer što je više nebodera to je više onih koji vole poreze i socijalnu pomoć, a manje onih koji žele bolju poduzetničku klimu. Rekli bi i da gradonačelnik bolje stoji ako se bavi samo lokalnom samoupravom jer čim u Saboru donosi neke odluke ideološki obojene, neki ga poduzetnici u anketama drugačije tretiraju, kao što je vjerojatno slučaj s Bjelovarom, poručuju u UGP-u.
Mišljenja su da za razliku od Zagreba koji je ipak djelom sačuvao svoju industrijsku zonu, Rijeka i Split su poprilično “osakaćeni” stvaranjem malih općina u njihovom zaleđu, čime je Splitu i Rijeci onemogućeno da razvijaju veću industriju koja traži veći prostor.
– Istina, kako većina naših glasača u većim mjestima nemaju isti interes kao poduzetnici, možda je i bolje da su stvorene te manje općine jer onda poduzetnici mogu ako žele prebaciti svoje poslovanje iz sredine koja ih ne voli u sredinu koja će ih puno bolje tretirati.
U Glasu poduzetnika zaključuju da stvaranje tih malih općina, recimo Kastva i Viškova oko Rijeke, stvorilo je zdravu konkurenciju i dobru poduzetničku klimu oko velikih gradova.
Je li svoju priliku i poziciju iskoristio i grad Karlovac?