Ističe da se to EU financiranje odnosi na 22 grada kako bi se razvijala urbana središta svih županija. Riječ je o 192 jedinice lokalne samouprave, koje čine 68 posto stanovništva Hrvatske, a omogućit će se ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, zelenu infrastrukturu, promet i kulturnu baštinu
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić u
utorak je najavio da su u novom financijskom razdoblju, u
kojemu se Hrvatskoj stavlja na raspolaganje nikada više sredstava
iz EU fondova, osigurali čak 680 milijuna eura za 22
grada, što će im pomoći u
primjeni koncepta “pametnih gradova”.
“Raduje nas da smo uspjeli osigurati, kroz novu omotnicu, nikada
većih, 680 milijuna eura za 22 grada, što je dosta
veliko povećanje, u odnosu na prethodno razdoblje kada smo
imali 350 milijuna eura za osam gradova. Vjerujemo da će
ta sredstva pomoći gradovima da primjene koncepte pametnih
gradova”, istaknuo je ministar Erlić na 9. Liderovoj
konferenciji “Smart cities”, koja je i ove godine okupila
brojne predstavnike gradova, stručnjake i poduzetnike.
Erlić kaže da nema države u EU koja će, kao Hrvatska, više
sredstava kohezijske politike usmjeriti prema gradovima.
Ističe da se to EU financiranje odnosi na 22 grada kako bi se
razvijala urbana središta svih županija. Riječ je o 192
jedinice lokalne samouprave, koje čine 68 posto stanovništva
Hrvatske, a omogućit će se ulaganja u obnovljive izvore
energije, energetsku učinkovitost, zelenu infrastrukturu, promet
i kulturnu baštinu.
Gradovi će unutar svojih strategija urbanog razvoja odlučivati na
koji će način najmudrije, integrirano, plasirati te investicije,
a konačni cilj je “pametan grad”.
Erlić: Poanta je da se u rješavanje gradskih problema u realnom
vremenu uključe i gađani
Ministar je velik naglasak stavio i na javnu dostupnost podataka,
ističući da supodaci “nafta 21. stoljeća”‘ te je poanta
da se u realnom vremenu u rješavanje
gradskih problema, što je moguće više, putem
tehnologije, uključe građani. Važna je, kaže i
integracija kojom gradovi žele postići viziju pametnih
gradova.
Kaže da je niz gradova koji su na najbolji mogući način
iskoristili dosadašnja sredstva iz EU fondova, a primjeri su
Osijek, Novska te Šibenik koji je promijenio
imidž. Istaknuo je i da Pelješki most jako puno znači za
cijelu Hrvatsku, a ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju.
Na novinarsko pitanje razgovara li se u Vladi o dokapitalizaciji
HEP-a, Erlić je odgovorio da to nije u resoru kojim se
bavi, a da s aspekta EU-fondovske politike može kazati “da nas
čeka nikada više mogućnosti ulaganja u zelene politike”
tj. preko 2,5 milijardi eura, unutar kojih su ulaganja
u energetsku učinkovitost, toplinarstvo i u obnovljive izvore
energije, što vjeruje da će biti dodatni investicijski ciklus u
tim područjima.
Gradonačelnik Splita Ivica Puljak kaže da imaju
financijskih sredstava i da su jako malo zaduženi
grad, ali da su adminstracijske prepreke takve da je skoro
nemoguć razvoj gradova te treba drastično pojednostaviti zakone i
procedure, a važno je i da pravosudni sustav bude efikasniji.
Kaže da je Split “prodisao” od kada je on gradonačelnik i da
su pokazali drugačiji smjer razvoja grada u kojem red
vrijedi za sve. Na 14 javnih zgrada instaliraju solarne
panele, a instalirat će ih i na svim javnim zgradama na javnim
površinama u gradu. Odobren im je projekt sadnje tisuću
stabala po Splitu a sada pošumljavaju i Marjan. Cijelu rasvjetu
će promijeniti u LED, a grade podzemne garaže i parkirališta
te šire pješačke zone.
Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović kaže da Rijeka
implementira sve EU politike, te provode cijeli niz aktivnosti.
Naveo je projekt vodne aglomeracije, poboljšavanja mreže
za distribuciju toplinske energije i plina, ulaganje u
autobuse na plin, a planiraju ulagati i u autobuse na električni
pogon. Investira se i u energetsku učinkovitost zgrada javnog
sektora. Solarni paneli su na zgradi Gradske uprave od 2008., a
sada se šire na još 21 objekt. Investira se i u digitalizaciju i
dostupnost usluga građanima.
Predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića Željko
Turk kaže da su lokalne samouprave već sada napravile
ogromne iskorake. Rekao je da su u Zaprešiću EU sredstvima
obnovili pruge i uveli novu kanalizaciju.
“Hrvatska je na dobrom putu i gradovi danas imaju što reći što su
napravili i kako idemo dalje”, poručio je.