Arheološka istraživanja za konstrukcijske obnove potvrdila ili opovrgnula dosadašnje zapise, kao što je onaj da je unutar zvonika postojala kripta, koja, ipak, nije pronađena.
U crkvi Presvetog Trojstva u Karlovcu za konstrukcijske obnove i
pratećih arheoloških istraživanja pronađeni su stari oslik i
dalje neutvrđenog autora, pod najstarije crkve na tom mjestu s
garom od požara iz 1692. godine te dvije potpuno ispunjene i
zapečaćene kripte duljine oko sedam metara, a širine oko tri.
Arheolog iz tvrtke Geoarheo Goran Skelac je rekao da izlistavaju
slojeve prošlosti Karlovca, a fra Krunoslav Albert, gvardijan
franjevačkog samostana i župnik Župe Presvetog Trojstva, da je
sve to još jedan dokaz da su franjevci čuvari identiteta Karlovca
i posebno Zvijezde.
Pročelnica Konzervatorskog odjela u Karlovcu Sonja Kočevar je
rekla da je prioritet bila sanacija svoda crkve, odnosno češke
kape nad svetištem.
– Nad svodom se radila ljuska od karbonskih vlakana i karbonskih
traka, a preduvjet tome bili su konzervatorsko-restauratorski
radovi injektiranja svoda i lijepljenja posebnog papira radi
zaštite oslika. Sondirali smo ne bismo li vidjeli postoje li
stari oslici ispod vidljivih. U lađi nismo pronašli stare oslike,
ali smo u svetištu nakon sondiranja otkrili nekoliko slojeva
oslika, i to jedan likovno izrazito vrijedan sloj koji se prvotno
pripisao sredini 18. stoljeća, mada bi to mogao biti i rad
franjevca Prokopija Godlera, koji je crkvu oslikavao
sredinom 19. stoljeća u maniri starih majstora. Moramo još
istraživati prije konačnog suda o tom pronalasku. U svakom
slučaju se radi o osliku izuzetne likovne kvalitete i koji
pripada među najkvalitetnije unutar ovog kompleksa. Nalazi se na
svodu iznad svetišta veličine oko 50 četvornih metara s okvirom
ispunjenim cvijećem u središtu i s četiri lika evanđelista te
četiri anđela s grbovima. Oslik ima značajna oštećenja. U
cjelovitoj obnovi crkve ćemo moći predstaviti ne samo
historicističku fazu, nego i baroknu, koju smo našli i u sve tri
bočne kapele, navela je S. Kočevar.
FOTO GALERIJA
Nastavila je da su arheološka istraživanja za konstrukcijske
obnove potvrdila ili opovrgnula dosadašnje zapise, kao što je
onaj da je unutar zvonika postojala kripta, koja, ipak, nije
pronađena.
– No, u samoj lađi su nalazi brojni, sveobuhvatni i jako
značajni, ne samo za samostan – govore o povijesti Zvijezde.
Pronađen je prvi pod od opeke, najstarije crkve na ovome mjestu,
upola manje od postojeće. Pronađeni su tragovi velikog požara s
kraja 17. stoljeća, koji je poharao crkvu i velik dio Zvijezde,
nakon čega dolazi do rekonstrukcije, dodala je S. Kočevar.
Rekla je i da je nekoliko razina poda, da je prvi cigleni s
garom, a da su zatim dva kamena te onaj zadnji od cementnih
pločica.
– To sve govori o problemu s poplavama s čime su se stanovnici
Zvijezde konstantno morali boriti. Podizanje nivoa poda je bilo
jedno od rješenja borbe protiv oštećenja crkve, naglasila je.
Što se tiče pronađenih dviju kripti, postoje zapisi da su iz
1726. godine.
– Može se pretpostaviti da su nakon velikog požara kojega sam
spomenula graditelji nove crkve odlučili posmrtne ostatke s
tadašnjeg groblja staviti u kripte, rekla je S. Kočevar i dodala
da je plan da se svi nalazi restauriraju i “jednoga dana” izlože
u muzeju franjevačkog samostana.
Skelac je rekao da se istražuje već mjeseci i pol dana i da je
angažirano 15 stručnjaka, što arheologa, što tehničara.
– Istražuje se ručno s obzirom da je riječ o vrijednim nalazima.
Izlistavamo slojeve prošlosti Karlovca. Najstarija crkva je
sagrađena za izgradnje Zvijezde. Dakle, riječ je o jednom od
najstarijih urbanih i organiziranih objekata. Do sada smo otkrili
četiri faze grobova, a to su u pravilu možda važnijih pojedinaca,
što vidimo po bogatim nalazima – nakitu, raznim odjevnim
dodacima… To će sutra krasiti zbirku koja će prikazivati veoma
lijepu priču o prošlosti Karlovca. Faze gradnje i dogradnje su
već opisane, no arheološka istraživanja daju nešto više –
dobivamo prave autentične podatke. Osim toga, današnja
metodologija i tehnologija omogućuju da sve snimamo u tri
dimenzije i da dobivamo podatke koji ostaju zauvijek. Kako je
statika narušena, projekt zahtjeva da se ukopava kroz te
arheološke slojeve ne bi li se učvrstio objekt. Zato smo prije
svega dužni to istražiti, da bismo spasili sve što možemo, naveo
je Skelac.
Nastavio je da “govorimo o stotinjak grobova, a u kriptama, koje
zalaze i u temelje, ih ima još i neće se moći u cijelosti
istražiti”.
– Međutim, locirali smo ih, utvrdili stanje u njima i pratimo
povijesnu priču do 1820. i osnivanja groblja na Dubovcu kada se
kripte zatvaraju depešom. Imamo presjek svih slojeva. Dio bolje
očuvanih nalaza ide na antropološke analize, neki na analize
starosti, a svi na konzervaciju i restauraciju, a onda slijedi
obrada dokumentacije da bi se dala bolja slika. Najstariji nalazi
sežu u razdoblje iza 1590. Dakle, govorimo o aktivnih 230 godina
groblja i razvoja arhitekture. Nalazimo podatke o pregrađivanju i
dodatnom zidanju grobova. Same kripte su od opeke do sada, a ove
su rađene od kamena. Izuzetno su čvrste, ne vidimo im kraja u
jednom segmentu i vladala je napetost kad ćemo ih otvoriti. Od
kamena su rađene zbog problema s podzemnim vodama, a i drvo
izgori, rekao je Skelac.
Fra Krunoslav je rekao da će posmrtni ostaci biti vraćeni u pod
crkve i ponudio nam preslik lista iz bilježnice s popisom svih
pokopanih u tom kompleksu, s imenom i prezimenom te numeracijom.
Konstrukcijska obnova crkve i samostana je vrijedna oko 60
milijuna kuna. Neće u potpunosti biti financirana iz Fonda
solidarnosti Europske unije jer će se raditi i nakon 30. lipnja,
do prosinca, kad je rok. Glavni izvođač radova je tvrtka Hedom, a
glavni inženjer gradilišta Goran Jazvo je naveo da je bila
pretpostavka da će arheološki radovi trajati petnaestak dana,
“međutim traju već mjeseci i pol i pretpostavka je da će
arheološka istraživanja trajati još između 15 i 30 dana”, dodao
je i rekao da “ćemo iz Fonda solidarnosti EU uspjeti potrošiti
nešto više od 50 posto predviđenih sredstava”.
“Otežani su radovi, no imamo iskustva s time”, naglasio je.