Konstrukcijska obnova je vrijedna 4,4 milijuna eura i do 30. lipnja je financirana iz Fonda solidarnosti Europske unije, a nakon toga se financira iz drugih izvora, sukladno dodatku ugovora s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske
– Formalna kultura u Karlovcu ima dosta prostora s obzirom na
Gradsku knjižnicu “Ivan Goran Kovačić”, Gradsko kazalište “Zorin
dom”, Muzeje grada Karlovca, pa sada već i kino “Edison”. Logično
je stoga da se prostorno namiri nezavisna kulturna scena. Mogu
već sada reći da bi Grad Karlovac htio da se to tako posloži.
Nekidan su me pitali kako vidim Karlovac u sljedećem desetljeću.
Odgovorio sam da vidim tri benda iz Karlovca koji će biti
planetarno poznati. Moramo se referirati na prošlost, ali i biti
svjesni vremena u kojemu jesmo pa pozicionirati infrastrukturu
kao nešto što je razvojno, poručuje gradonačelnik Karlovca Damir
Mandić te dodaje da će zgrada Hrvatskog doma biti konstrukcijski
obnovljena do kraja ove godine, kada će biti projektirana i
njezina cjelovita obnova te izražava nadu da će taj objekt u
cijelosti biti spreman za korištenje do kraja 2024. godine.
Konstrukcijska obnova je vrijedna 4,4 milijuna eura i do 30.
lipnja je financirana iz Fonda solidarnosti Europske unije, a
nakon toga se financira iz drugih izvora, sukladno dodatku
ugovora s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske.
Ti radovi, koje izvodi AB gradnja pod nadzorom tvrtke Bilota
inženjering, obuhvaćaju ojačanje temelja, izvođenje drenaže,
izvedbu nove armiranobetonske podne ploče, uklanjanje pojedinih
unutarnjih zidova i izvedbu novih armiranobetonskih te ugradnju
novih armiranobetonskih serklaža i ojačanje armiranobetonskih
stupova na većem dijelu konstrukcije kako bi se stabilizirali
fasadni i zabatni zidovi, sanaciju pukotina injektiranjem i
torektiranjem svih vanjskih zidova, fazno uklanjanje i izradu
zamjenskih međukatnih konstrukcija, ploča i greda, te izradu nove
krovne konstrukcije i krovišta.
– Nekidan je zid pao u Hrvatskom domu. Ta zgrada jest zatvorena
zbog problema sa statikom i sada se vidi koliko je to sve skupa
bilo klimavo, kaže gradonačelnik.
Cjelovita obnova se već projektira, a to financira Ministarstvo
kulture i medija Republike Hrvatske, dok će sama cjelovita obnova
financirati vjerojatno iz Nacionalnog plana otpornosti i
oporavka, ali za to treba pričekati raspisivanje i zaključenje
natječaja.
– Projektom cjelovite obnove zgrade osigurat će se poboljšanje
mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice povećanje
potresne stabilnosti, povećanje mjera zaštite od požara,
osiguranje zdravih klimatskih uvjeta, povećanje energetske
učinkovitosti te drugih temeljnih zahtjeva za građevinu. Namjena
zgrade predviđena je kao društveno-kulturni centar sa raznim
sadržajima te će projektom cjelovite obnove biti predviđeni
prostori za druženja i radionice, velika multifunkcionalna
dvorana, manja dvorana, klupski prostor, izložbeni prostor te
popratni tehnički, uredski i sanitarni prostori, napominju iz
Grada Karlovca.
– Hrvatski dom neće biti samo velika dvorana, nego i manji
prostori koji će se moći koristiti za druge aktivnosti. Krov bi
trebao biti napravljen od solarnih crijepova. Model razvoja
Društveno-kulturnog centra Hrvatski dom u Karlovcu kojega je
donio Savez udruga “KAoperativa” je temelj za bilo što što ćemo
raditi. Paralelno s materijalnom obnovom i uređenjem o programu i
načinu upravljanja treba voditi računa. Slatkovodni akvarij
“Aquatika” i Kino “Edison” su proračunski korisnici, ali i
zarađuju, pa i to treba uzeti u obzir. Treba postojati
materijalna sigurnost, navodi Mandić.
Napominje da se “s obnovom Hrvatskog doma zaokružuje priča o
kulturi u Karlovcu, institucionalne i vaninstitucionalne” i da je
“važno programiranjem ne privatizirati priču”.
– Primjerice, da se ne dogodi da Hrvatski dom vode ljubitelji
metala kao vrste glazbe koji će forsirati samo takve sadržaje”,
kaže Mandić i nastavlja: “Ne vidim problem da se da novac iz
gradskog proračuna za hladni pogon. Možemo razgovarati o tome da
Hrvatski dom bude ustanova u kojemu će Grad financirati program i
plaće, ali u tom slučaju od nezavisne kulture – ništa.
“Aquatici” dajemo dva milijuna kuna godišnje iz proračuna, a
onda ona zaradi tri. “Tesla” i “Edison” su na istom
principu. Što se tiče Hrvatskog doma, treba očekivati odmah minus
sedam. Aktivnosti nezavisne kulturne scene su u pravilu
fragmentirane i nisu komercijalne. Nisam protiv toga da proračun
ima obvezu prema Hrvatskom domu… Ako je na Maloj sceni struja
stajala 10, tu će stajati sto, plus 25 posto. Trebat će domar,
čistačica, tehničar…”.
Tajnik Saveza udruga “Kaoperativa” Denis Mikšić se prisjeća kako
njegovog prijatelja majka početkom 1980-ih nije pustila da ide u
Hrvatski dom jer nije dobra statika te zgrade.
– Bilo je nekoliko istraživanja statike, a na njih smo se
pozivali kad smo radili istraživanja za utvrđivanje procesa
upravljanja 2015., što je bilo temelj istraživanju modela razvoja
društveno-kulturnog centra Hrvatski dom iz 2020. Imali smo
dokument od sedamdesetak strana koji je govorio što bi bila
namjena objekta kada je započeta konstrukcijska obnova. Drago mi
je što postoji nastavak financiranja. Sjećam se raznih modela
Hrvatskog doma. Ovaj proces je trajao deset godina, dakle od
2012. do 2023. Takav komad djelovanja Hrvatskog doma još nije
postojao. Temeljimo to na velikim iskustvima naših kolega iz
Europe. S cijelom pričom smo došli daleko, kaže Mikšić.
“Kaoperativa” je prošlog tjedna organizirala u Karlovcu tribinu
na kojoj je predsjednica Operacije grad Mirela Travar predstavila
smjernice za razvoj kulturnih politika u sklopu projekta
sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda “Nova javna kultura
i prostori društvenosti” kojega provode Savez udruga “Klubtura”,
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za razvoj i
međunarodne odnose, “Kaoperativa”, Platforma Doma mladih, Art
radionica “Lazareti”, Savez udruga “Molekula”, Savez udruga
Rojca, Platforma za pitanje kulture, medija i društva “Kurziv”,
Operacija grad, Platforma za Društveni centar Čakovec i udruga
Drugo more.
– Osnovana je mreža društveno-kulturnih centara. Posljednjih
godina smo u različitim gradovima i različitim načinima razvijali
odnose između organizacija civilnog društva i jedinica lokalne
samouprave oko suupravljanja lokalnom infrastrukturom i
zajedničkog programiranja njome. Zagrebački centar za nezavisnu
kulturu i mlade “Pogon Jedinstvo” je osnovan 2009. godine i to je
prvi institucionalizirani oblik civilno-javnog partnerstva u
Hrvatskoj. Svi naši drugi društveno-kulturni centri imaju
drugačije modele upravljanja ili suupravlja i nijedan nije na
ovakav način institucionaliziran. Mreža društveno-kulturnih
centara na nacionalnoj razini zagovara bolje uvjete djelovanja.
Svaki model u svakom gradu ima posebnu genezu i visoko je
kontekstualiziran. Uvijek nastojimo raspraviti kako suupravljanje
treba izgledati u nekoj zajednici. Razni su načini kako se došlo
do prostora – neki su skvotirani, neki smo gradili s jedinicama
lokalne samouprave, a neke zagovarali. Imali smo priliku vidjeti
na primjeru “Pogona” što jest civilno-javno partnerstvo, što
je participativno upravljanje i kako se modeli mogu
razvijati, veli Travar.
Nastavlja da sustav javnih politika u Hrvatskoj, a posebno
kulturnih, ne prepoznaje društveno-kulturne centre kao zasebne
subjekte koji su nastali temeljem civilno-javnog partnerstva.
– Postoji cijeli jedan pokret koji zagovara da se baštinom
suupravlja u društveno korisne i kulturne svrhe. Sustav nije
prepoznao da postoje već sada zreli subjekti koji doprinose
razvoju lokalne infrastrukture i koji kreiraju sadržaje drugačije
od onih kakve kreiraju tradicionalni kulturni centri. Postoje
javne ustanove u kulturi koje su osnovale jedinice lokalne
samouprave, postoje društveno-kulturnu centri kojima suupravljaju
organizacije civilnog društva i jedinice lokalne samouprave, a s
treće strane imamo prostore kojima upravljaju organizacije
nezavisne kulture koji su dobili prostore na korištenje, a
djeluju u lokalnoj zajednici. Naši zagovarački procesi trebaju
uključivati i prijedlog Zakona o kulturnim centrima te izradu
smjernica politika. Lani je izašla publikacija ‘Pregled kulturnog
razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj’, a sada se
radi na planu kulturnog razvitka. To je za sada sve što imamo od
zacrtanih javnih politika. Smjernice obuhvaćaju šest tema koje je
odredio širok krug dionika, kaže Travar.
Mikšić dodaje da mu se sviđa način upravljanja Malom scenom
Hrvatskog doma, ali se pita bi li taj model odgovarao upravljanju
čitavom zgradom koja ima dvije i pol tisuće četvornih metara
površine.