Radovi, napominje, ne bi trebali utjecati na dinamiku radova na gradnji komunalne infrastrukture, osim ako se baš ne bude pokazala potreba za nekim većim arheološkim istraživanjem.
Arheolozi su ponovo na ulazu u karlovačku Zvijezdu, i to na
križanju Radićeve ulice i Ulice Matije Gambona gdje je su na
svjetlo dana opet provirila tzv. “Nova vrata” koju su tijekom
davnih dana Karlovčani nazivali i “Turskim vratima”.
Impoznatni su temelji izvedeni u cigli koji i ovako ispod razine
zemlje plijene pozornost, no o čemu se točno radi razgovarali smo
s kustosicom Arheološkog odjela Muzeja grada Karlovca Mateom
Galetić. Kako je za KAportal objasnila arheologinja, inače
zadužena za ovaj stručni dio kod provedbe projekta Aglomeracije u
Zvijezdi, ovi su radovi u većem opsegu nego što su na istoj
lokaciji bili tijekom 2018. i 2019. godine.
Pod zaštitom konzervatora
– Poziciju tzv. Novih vrata smo tada istraživali, međutim nismo
istražili ovaj, rekla bih važniji dio gdje su bile ulazne
strukture. Sada je zbog aglomeracije odlučeno da se istraži
cijela čestica koja je pod zaštitom konzervatora. To je zona od
arheološke važnosti, ali koja nikad do sada nije bila u
potpunosti istražena, rekla nam je Galetić.
Cijela čestica se istražuje upravo kako arheologija ne bi došla u
koliziju s projektom aglomeracije, odnosno, pojasnila je, da se
vide sve strukture koje se nalaze na cijeloj čestici.
– Dio Novih vrata bile su kod prošlih iskapanja zatvorene, a tako
će biti i u ovoj fazi, zaštićeno s geotekstilom i zatrpano. No u
budućnosti bi to mogao biti dio nekog posebnog uređenja, a moguće
je da će se raspisivati poseban natječaj. Po informacijama iz
Grada, ima planova pa ćemo vidjeti na koji način će ova baština
biti interpretirana i da znamo što imamo, kazala je Galetić.
U Zvijezdi je od početka projekta aglomeracije već bilo
arheološko istraživanje stare ceste u Samostanskoj ulici, a nije
isključeno da će uz kopanje za kanalizaciju u vodovod trebati
istražiti još neke zone.
Dinamika radova
– Znamo za kontaktne i zanimljive zone kod ulaznih vrata. 2019.
godine smo istraživali kod Catalpe gdje su kaponir i most,
najmlađa Riječka vrata. Stara vrata u Ulici Pavleka Miškine
istraživana su 2004. godine i o tome imamo kompletnu informaciju.
Za Riječka vrata imamo dosta, a sad ćemo dobiti i za ova Nova
vrata, kazala je još arheologinja. Dodaje da ako se u zoni
kopanja naleti na nešto za što se dosad nije znalo, onda će se
istraživati.
Radovi, napominje, ne bi trebali utjecati na dinamiku radova na
gradnji komunalne infrastrukture, osim ako se baš ne bude
pokazala potreba za nekim većim arheološkim istraživanjem.
Ono što sad građani mogu vidjeti na ulazu u Radićevu su samo
ostaci cijelog objekta. Po pisanju Biserke Fabac, srušena su
1884. godine za vrijeme gradonačelnika Janka Štancera, a tada su
bila jednostavnija i manja pod četveroslivnim krovištem, sa
svođenim prolazom, stražarskim sobama i ćelijama u
potkrovlju.
Most s lančanikom
Vrata su bila uokvirena kamenim portalom i do njih se dolazilo
preko mosta s lančanikom. Pred vratima s unutrašnje strane bila
je stražarnica, danas jedina sačuvana gradska straža bivše
karlovačke tvrđave. (Karlovčani su se žalili 1884. g. zbog lošeg
prijelaza preko novog nasipa u današnjoj Radićevoj ulici na
križanju s Kukuljevićevom. Tada se rušila stara kula i gradska
vrata, te nasipavao šanac, a drveni mostić je srušen.
Pogledajte FOTO GALERIJU (Kristina Štedul Fabac/Pixsell)