Od većih gradova do stana je najteže doći u Splitu, a najlakše u Sisku.
Najnovija analiza hrvatskog tržišta nekretninama koju je izradio
Ekonomski institut u suradnji s Ministarstvom prostornog
uređenja, graditeljstva i državne imovine pokazuje i indeks
priuštivosti, koji mjeri odnos srednje vrijednosti cijene
kvadrata stana i prosječnog godišnjeg dohotka po
zaposlenom.
Visoka vrijednost indeksa ukazuje na nisku priuštivost kupnje
stana i obrnuto. Primjerice, ako je vrijednost indeksa 25, to
znači da je kupcu u prosjeku bilo potrebno izdvojiti 25 posto
godišnjeg neto dohotka za kupnju kvadratnog metra stana.
Po ovom temeljitom istraživanju od 528 hrvatskih gradova i općina
najniži indeks priuštivosti ima Vukovar (pri čemu treba naglasiti
da su cijene nekretnina u ovom gradu otišle praktički u bescjenje
i nisu u skladu s trendovima u ostatku Hrvatske), dok je najteže
kupiti stan u Baškoj Vodi. Konkretnije, Vukovarci trebaju
izdvojiti tek oko 2% prosječnog godišnjeg dohotka za jedan
kvadrat stana, dok je u Baškoj Vodi za to potrebno čak 38,3%.
Dakako, to ne znači da su stanovi sami po sebi najskuplji u
Baškoj Vodi, već je riječ o omjeru u odnosu na plaće lokalnog
stanovništva.
Na listi 20 gradova i općina u kojima su stanovi “najpriuštiviji”
kao ni na listi 20 gradova i općina u kojima su najteže priuštivi
nema Karlovca, no za naš grad podatak je objavljen na listi
priuštivosti u najvećim hrvatskim gradovima.
Po tim podacima Karlovac ima Indeks priuštivosti 11, odnosno za
prosječnu cijenu jednog kvadratnog metra stana Karlovčanin s
prosječnom plaćom treba dati 11 posto svojih godišnjih primanja.
Od većih gradova po toj listi najteže do stana mogu Splićani, a
najlakše Siščani.