To je dugotrajan proces, svijest građana i sami se ljudi moraju bazirati na to da razvrstavaju. Mi smo omogućili sve što im treba, smatra Ivka
Odvajanje otpada velikom broju Karlovčana baš i nije u navici jer po tom pitanju imamo porazne rezultate. Po riječima direktora karlovačke Čistoće Vlatka Ivke ovu ćemo godinu završiti na 27, 28 posto po odvojenom otpadu tako da planiranih 50 posto odvojenog otpada u 2025. godini za nas sad zvuči kao znanstvena fantastika.
Nije ni čudo da je ova tema bila aktualizirana na sjednici Gradskog vijeća gdje je vijećnik Ivica Furač iz Možemo! pitao što se poduzima da se poveća stopa odvojenog otpada i koliko nas to sve košta, s obzirom da moramo plaćati penale.
– Prije dvije godine smo krenuli s razdvojenim prikupljanjem otpada, bili smo na 14 posto, a prošle godine na 21 posto. Sad ćemo biti na 27-28 posto. Pomičemo se i uvijek apeliram na građane – ljudi probajmo odvajat što je više moguće, ne samo zbog novca nego i za našu djecu koja će ostati ovdje živjeti, zbog zagađenosti. Ljudi moraju mijenjati svijest, paziti što bacaju u otpad, jer sve se može reciklirati, rekao je direktor Ivka.
Podsjetio je da su se kroz svoj program edukacije okrenuli najmlađima po školama, štampaju se i dijele leci o razvrstavanju otpada.
– S predstavnicima stanara smo dogovorili da se postave lokoti na spremnike kako bi se mogla regulirati količina miješanog komunalnog otpada i potaknulo razvrstavanje. Krenuli smo s postavljanjem polupodzemnih spremnika, uključili i tekstil, omogućili da ga odlažu na više lokacija u gradu i da bude jednostavnije. Trudimo se, mučimo se, ali ide sporim korakom. Svijest građana je takva i apeliramo da razvrstavaju otpad što više. Vidjet ćemo u sljedećoj godini, pratimo količine i mislim da ćemo se morati odlučiti na smanjenje odvoza komunalnog otpada i povećati plastiku i papir, tako ljude stimulirati na veće odvajanje. U nekim segmentima ide brže, negdje sporije, u individualnim stanovanjima je jednostavnije jer ljudi spremnike imaju u dvorištima i kontroliraju što gdje i kako odbacuju, kaže Ivka.
Spomenuo je da se zna dogoditi da građani miješani otpad bacaju u spremnike koji nisu za to nego u papir i tako ponište sve. No to se na deponiju opet razvrstava i “pokušavaju spasiti što se može”.
– To je dugotrajan proces, svijest građana i sami se ljudi moraju bazirati na to da razvrstavaju. Mi smo omogućili sve što im treba, smatra Ivka. Vijećnik Furač predložio je da se radno vrijeme reciklažnih dvorišta uskladi da jedno radi ujutro, drugo popodne.
– Do 2025. godine je bilo ciljano da bude 50 posto odvojenog otpada no od toga neće biti ništa. Neki gradovi imaju 60 posto, imaju kompostane. Čistoća je podijelila plastične kompostere, no ne znam koliko je to doprinjelo odvajanju otpada, rekao je još vijećnik.
Gradonačelnik Damir Mandić kazao je da je “jedno infrastuktura a drugo su navike”.
– Infrastruktura u ovom trenutku je relativno dobra, s te strane postoje uvjeti za intenzivnije odvajanje. Kad pogledamo druge gradove, spomenuli ste dva grada, njihov početak je bio nešto raniji nego naš. Treba vrijeme da se te navike mijenjaju. Možemo se složiti da je za nas u godinama teže mijenjati navike, ali mlađi ljudi su možda tu osvješteniji i tako će brojke ići gore, uvjeren je Mandić.
Kaže da gradnja Centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori ide dobro, da su radovi intenzivni i da će uskoro biti zatvoren cijeli krug, od odvajanja na kućnom pragu do onog zadnjeg u Centru.
– Polupodzemni spremnici su se pokazali učinkoviti u Zvijezdi, vjerujem da će i ovaj dio koji se radi vrlo brzo profunkcionirati, kako bi gradske četvrti kod višestabmenih zgrada imale kontrolu nad onim što građani odvoje, odnosno dio koji je vezan za miješani komunalni otpad. Sadašnja infrasturkutura omogućuje puno više odvajanja nego što ga ima ali za potrebu mijenjanja navika treba i neko duže vrijeme, zaključio je gradonačelnik.
Direktor Ivka je dodao da je kompostana predviđena u budućem Centru na Babinoj gorii da sad Čistoća plaća 180 eura po toni zbrinjavanja biorazgradivog otpada, mjesečno ga ima oko 40 tona.
– Cijena zbrinjavanja plastike oko 210 eura po toni, to su značajna sredstva. Kod reciklažnih dvorišta smo se vodili da ih svi imaju dostupne zato smo stavili rad u smjene, ali ovo možemo razmotriti da građani mogu birati, nije loš prijedlog, dapače, kazao je direktor Čistoće.