Današnje Josipovo svetište na Dubovcu trebalo je prvotno služiti potrebama vjernika dubovačke župe. Gradnja crkve je započela 1968. godine. Kamen temeljac blagoslovio je mons. Franjo Kuharić, tada pomoćni biskup zagrebački, a 1974. godine je posvetio kardinal Franjo Šeper, da bi 1987. godine ona je postala Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata te ju je kao takvim otvorio kardinal Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup.
Ako vam je uzor Sveti Josip, ne smijete varati na porezu, kao poslodavac zakidati svoje radnike ili kao političar potkradati narod. Zaštitnik Hrvatske i Karlovca sv. Josip u evanđelju je opisan kao pravedan, razborit i milosrdan, a u narodu kao šutljivi svetac. To nipošto ne znači da u svojem stvarnom životu nije pričao, već se stavlja naglasak na njegova djela.
Karlovačka “rijeka hodočasnika”
Rektor Nacionalnog svetišta Svetog Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente ml., ujedno i župnik dubovačke Župe Blažene Djevice Marije Snježne, ima u sebi Josipove osobine radišnosti. Nacionalno svetište je duhovno središte, mjesto uslišanja, a tomu svjedoče brojni vjernici. Kad je mons. Sente došao na Dubovac prije deset godina (2014.) i preuzeo brigu o Svetištu i Župi, kroz Nacionalno svetište sv. Josipa prošlo 30.000 hodočasnika, a četiri godina kasnije u Godini svetog Josipa (2017) kroz Nacionalno svetište prošlo je više od 70.000 hodočasnika iz Hrvatske i inozemstva. Danas (2024.) Svetište je postalo značajna destinacija vjerskog turizma u Hrvatskoj gdje ga godišnje posjeti gotovo 100.000 hodočasnika.
– Od stotinu tisuća hodočasnika naše Nacionalno Svetište svetog Josipa na Dubovcu prošle je godine primilo i hodočasnike iz Singapura, Amerike, Filipina, Slovenije i drugih svjetskih krajeva. Rektor Zagrebačkog sveučilišta dr. Stjepan Lakušić u Josipovu svetištu govorio je o stanju obnove Zagrebačke katedrale, a Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić o Božiću je darivao smjernice za obnovu duše, održao je Božićnu duhovnu obnovu. Više je svećenika upravo u našem Svetištu Bogu zahvalilo za 50 i više godina svećeničkog služenja: vlč. Pavao Markač iz Varaždinske biskupije te vlč. Dragutin Kučan i profesor dr. Josip Baloban iz Zagrebačke nadbiskupije. Više od 50 redovnika, braće i svećenika Isusovaca su početkom svibnja u ovom svetištu sa svojim provincijalom o. Sebastijanom Šujevićem obnovili svećeničku vjernosti i dali zavjet svetom Josipu da ih vodi i štiti – kaže rektor Svetišta mons. Antun Sente, ml.
Tijekom protekle godine osnovano je 59 molitvenih vjenčića Prečistog Srca Josipova. Svaki vjenčić sadrži 31 molitvenog člana, a kako molitveni član može biti i cijela obitelji, nerijetko jedan molitveni vjenčića sačinjen je i preko 40 osoba. U posljednje tri godine osnovano je 206 molitvenih vjenčića u Hrvatskoj, BiH, Austriji, Njemačkoj. Vodstvo vjenčića koji svi zajedno čine preko 8.000 ljudi je u Nacionalnom svetištu u Karlovcu.
Oboreni rekordi po broju vjernika
Središnje misno slavlje na svetkovinu svetog Josipa zaručnika BD Marije ove je godine, zbog pastoralnih i tehničkih razloga, predvodio u subotu 16. ožujka zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, ujedno i predsjednik HBK. Josipovo se slavilo i u nedjelju. A u ponedjeljka 18. ožujka za hrvatske policajce misu je vodio mons. Jure Bogdan vojni ordinariji. Na dan Josipove svetkovine 19. ožujka slavljene su četiri mise. Tijekom navedenih dana kroz Hrvatsko nacionalno svetište svetog Josipa prošlo je više od 30.000 hodočasnika. Podijeljeno je više od 11.000 svetih pričesti, a više od 30 svećenika udjeljivalo je sakramenat svete ispovijedi na misi koju je vodio mons. Kutleša, na kojoj je podijeljeno oko 4. 000 svetih pričesti a sudjelovalo je oko 8 .000 ljudi.
Posebno svečano svetog se Josipa u Nacionalnom svetištu još slavi i 1. svibnja te 10. lipnja. Proslavu blagdana svetog Josipa Radnika ove je godine vodio mons. Đuro Hranić, đakovačko – osječki nadbiskup, a na blagdan svetog Josipa apostolski nuncij u RH mons. Giorgio Linqua. Na nedavnom božićnom čestitanju Županije i Grada u ovoj dvorani sudjelovao je novoimenovani Gospićko senjski biskup mons. Marko Medo.
Duhovnik i voditelj
Rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa uspješan je i kao novinar, voditelj je emisija koje se bave duhovnošću na tri radijske postaje, kao i na Laudato TV-u. Svetište je postalo najjači brend grada Karlovca, prisutni su i online i svaki dan se odavde, iz novouređenog studija sv. Josip, prenose mise s oko 10.000 pregleda. U vrijeme korone pregledi misni slavlja iz Josipova svetišta dizali su se i na preko 100.000 pregleda.
– Mnogo je ljudi iz Hrvatske i brojnih drugih zemalja svijeta gdje danas žive naši Hrvati koji rado prate misna slavlja iz našeg Nacionalnog svetišta – ističe rektor Svetišta.
Za sve te aktivnosti je najzaslužniji jedan čovjek – rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa na Dubovcu u Karlovcu, mons. Antun Sente, ml., od nedavno i dekan karlovački. Njegov novi auto je u proteklih sedam mjeseci prešao već 26.000 kilometra. Razumljivo kad ga mnogi zovu da im propovijeda, a on se ne umara svima njima progovoriti o ljepoti svetog Josipa i grada Karlovca.
Božićno – novogodišnja čestitka
„Svemogući Bog htio se roditi od žene koju prati njen muž, dakle u obitelji. Stoga svako naše čuvanje, razvijanje i ulaganje u obitelj jest blagoslovljen čin! A neizvjesnost sutrašnjega dana nije bila ništa manja u ono Isusovo vrijeme naspram ovog našeg vremena. Ipak na kraju, novorođeni Spasitelj, Isus Krist, mali Bog, Božić prošavši prosječan ljudski život i umrijevši mučeničkom smrću svojim uskrsnućem svima nam otvara nebo i put istinske i prave radosti. Rođenje Boga jest svetkovina radosti, nade i nadasve ljubavi te istine da dobro pobjeđuje! Nek’ su vam blagoslovljeni božićni blagdani te svi primili obilje duhovnih plodova o ovogodišnjem Božiću i cijele iduće 2025. godine.
Dobro došli u Karlovac, grad zaštitnika Hrvatske! Mons. Antun Sente, ml., rektor“
Ukratko o Župi
Tri stoljeća čekanja Župa Blažene Djevice Marije Snježne ima nekoliko stotina godina stariju povijest i od samoga Karlovca, u zapisima Zagrebačke nadbiskupije spominje se još 1334. godine. Ne zna se tko ju je i kada osnovao, ali se zna da je ime dobila po starohrvatskoj riječi dub – hrast, odnosno po bogatoj hrastovoj šumi. Originalno je imala titulu sv. Mihaela arkanđela, a krajem 17. stoljeća sagrađena je nova kapela na brežuljku blizu staroga grada Dubovca. Tijekom vremena ona je proširivana, 1741. kapela je proglašena župnom crkvom Župe Majke Božje Snježne, a crkva sv. Mihaela dobila je status kapele.
Važna godina u povijesti ovog kompleksa na Dubovcu je 1955., kada je dubovačku župu preuzeo župnik Marijan Radanović. Živio je u prvim danima u maloj prostoriji od 4×2 kvadrata, bivšoj pušnici, na tavanu starog župnoga dvora. Dvorište Farofa komunističke vlasti preuzele su i pretvorile u političku školu koja je kasnije pretvorena u dva razreda OŠ ‘Janko Mendiković’. Trebalo je proći 19 godina da kardinal Franjo Šeper posveti crkvu koju je skromni župnik nekako uspio dići usred represije onoga režima, kojoj namjena u to vrijeme nije bila svetište, već samo da bude crkva za potrebe Župe. Nacionalno svetište se dalje moglo razvijati tek po okončanju domovinskog rata.
U obnovljenoj sakristiji između ostalog izloženo je raspleo iz 16. stoljeća koje je nekad stajalo u sakristiji župne crkve Gospe Snježne. Godine 1951. neprijatelji crkve podmetnuli su požar i zahvaljujući brzoj intervenciji orguljaškoj- sakristijskoj obitelji Vinski s Dubovca uspjeli su ugasiti podmetnuti požar. Tom je prigodom sav namještaj u sakristiji izgorio, a čudom je ostalo raspelo. Nakon požara potpuno je crno te ima mala oštećenja, ali je u dobrom stanju. Spašeno raspelo sada krasi obnovljenu sakristiju Josipova svetišta.