Na svaka dva kilometra toka je jedna prepreka
U Nikola Tesla Experience centru je u petak održana završna konferencija 12-mjesečnog projekta “Free Korana River” kojeg provode Zelena akcija, Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode, te tvrtka BIOTA, a koji je ranije izazvao reakcije zbog teme micanja barijera s te rijeke.
Ivan Beno iz tvrtke BIOTA je iznio podatak da se na svaka dva kilometra toka Korane nalazi jedna barijera i da se uglavnom radi o malim kamenim,
– Manji dio barijera je nastao unazad nekoliko godina i većina u potpunosti onemogućuje ili značajno smanjuje mogućnost migracije riba uzvodno za srednjih ili nižih vodostaja – kazao je Beno.
Projekt je novčane vrijednosti osamdesetak tisuća eura, a financira ga nizozemska zaklada “Open Rivers Programme”. Koordinator Hrvoje Radovanović je naveo da je opći cilj postavljanje temelja za uklanjanje barijera iz slika Korane njihovim identificiranjem i osiguranjem potpore. Dodao je da su provedena dva istraživanja. Jedno se odnosi na identificiranje barijera, procjenu njihova utjecaja na bioraznolikost i pokušaj određivanja barijera koje su prioritetne za uklanjanje, a drugo se istraživanje odnosi na analizu zakonodavstva.
– Naš projekt pripada prvoj kategoriji u kojoj se ništa ne uklanja, nego se postavljaju temelji za to. Ako se za neke barijere postigne konsenzus, postoji potencijal da ta zaklada nastavi financirati takva nastojanja. Sljedeći koraci su pribavljanje dodatne dokumentacije, izrada elaborata, a onda i samo uklanjanje – rekao je Radovanović.
Istaknuo je da živimo u vremenu višestrukih ekoloških kriza, pa i krize bioraznolikosti uslijed koje su životinje ugrožene zbog intervencija na rijekama. Napomenuo je da su europske rijeke najviše isprekidane barijerama i da je jedna na svaki kilometar. Naglasio je i to da mnoge od tih barijera ne služe izvornoj svrsi i da je trend na Zapadu da takve budu uklonjene te da je njihovo uklanjanje lani postalo dio i europskog zakonodavstva jer je cilj osloboditi 25.000 kilometara rijeka do 2030.
– Uklanja se na stotine barijera godišnje – kazao je Radovanović.
Ivan Beno iz tvrtke BIOTA je naveo da je bio cilj ustanoviti utjecaj koranskih barijera na životinje, da je on izračunat i da je na temelju toga dan prijedlog za uklanjenje ili za prilagodbu.
– Digitalno smo pronašli 181 barijeru, pa smo provjeravali jesu li umjetne ili prirodne. Na topografskoj karti iz vremena Jugoslavije se nalazi 21 barijera, a iz Austro-Ugarske 21 mlin i još dvije građevine. Geoportal Hrvatskih voda navodi 36 pregrada, a Hrvatske vode u katastru građevina 112 objekata, u što su uključeni i mlinovi. Posjećeno je više od stotinjak lokacija i ukupno su zabilježene 74 barijere – rekao je Beno i objasnio da je većma riječ o branama mlinova ili pilana te da su samo dvije mlinice zaštićeno kulturno dobro, a obje se nalaze na području Plitvičkih jezera.
Nastavio je da postoje pregrade za rekreativne svrhe radi plovidbe ili kupanja, a da je takvih devet i da je šest pregrada nepoznate namjene. Postoje pregrade za rekreativne svrhe radi plovidbe ili kupanja, a takvih je bilo devet.
– Mlinice su jako dotrajale i neke je teško pronaći jer su počele se urušavati, odnosno zato što su prekrivene sedimentima – dodao je Beno.
Kazao je i da su sve barijere male – većina ih nije veća od metra, a najveća je jedna od tri metra. Uglavnom su građene od kamena, mješavina kamena i betona, od kamenog nabačaja, kao što je slučaj na ušću u Kupu, a u Bosni i Hercegovini i od vreća napunjenih šljunkom.
– Četiri barijere smo odredili kao najproblematičnije, a to su barijera na ušću, hidrocentralu, kod restorana “Karan” i ispod Slunja dvije barijere mlinova. Odlučili smo dati prijedlog uklanjanja ili ublažavanja učinka, ako barijere imaju socijalnu važnost – dodao je Beno.
Pojasnio je da glede barijere na ušću u Kupu visine tri metra postoji konsenzus jer je njezina svrha upitna.
– Sljedeća barijera je hidrocentrala u Karlovcu. Kako je za nju vezano kupalište i što čini vizuru Karlovca, uklanjanje je jako velik problem, pa je navedeno da se prilagodi, a s desne strane ima prostora za to da se napravi riblja staza. Barijera kod Selišta je nasuta i ima dva metra te strmi pad, a prolaznost ne postoji. Tamo je nekoć bio mlin. Ako ta barijera nema svrhu, u redu je da se ukloni. Imamo problem mlinica, a budući da se radi o dvije vodenice, prijedlog je da se prilagode. S obzirom na to da su vodenice, imaju bočne propuste. Vodenica uzvodno do struja ima kamenu i održavanu branu veličine tri metra te radi jako veliku akumulaciju za koju je vezano ribolovno društvo, pa je ribičima bitno to ujezerenje. Trebalo bi omogućiti da propust nema toliki protok, pa da ribe mogu plivati uzvodno – naveo je Beno.
Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije je analizirala pravni okvir i ustvrdila da je to bilo teško uraditi jer postoji samo jedna praksa uklanjanja barijera i nema pravnih propisa.
– Moguće je da je za uklanjanje barijere potreban jako dugotrajan, zahtjevan i skup postupak, ali i treba biti tako jer je i gradnja bila zahtjevna. Bilo bi dobro proučiti sve propise s obzirom na vrstu barijere o kojoj je riječ jer je bolje vidjeti jesu li neke dozvole potrebne, nego doći u situaciju bespravnog uklanjanja barijere – upozorila je Ž. Leljak Gracin.
