U Narodnooslobodilačkoj borbi su se borile puškama rame uz rame sa suborcima, a ne bile u pozadini, poručeno je
U Svetičkom Hrašću su povodom 81. obljetnice osnivanja Karlovačke udarne brigade položeni vijenci i upaljene svijeće, a jer se okupilo na Međunarodni dan žena, rečeno je da su se borile u Narodnooslobodilačkoj borbi puškama rame uz rame sa suborcima, a ne bile u pozadini.
Nisu se odazvali
Skup je organizirala Udruga antifašista Karlovca čiji je predsjednik Miroslav Delić poručio da je u NOB bilo sto tisuća žena, da ih je 25.000 smrtno stradalo, da ih je tri tisuće iz rata izašlo kao invalidi i da ih je samo 91 dobilo status narodnih heroina.
Podsjetio je na povijest radnica za bolje uvjete rada i ustvrdio da su i danas žene u podređenom položaju u odnosu na muškarce.
– Gdje god mogu i kada god mi se pruži prilika, ističem to i borim se za ravnopravnost – rekao je Delić.
Karlovačka udarna brigada je osnovana 5. ožujka 1944. godine i povodom toga su vijence položili i svijeće upalili karlovački dožupan Dejan Mihajlović, predsjednica Vijeća Mjesnog odbora Svetičko Hrašće Sabina Latin kao izaslanica ozaljske gradonačelnice Lidije Bošnjak, predstavnici županijske zajednice antifašističkih udruga predvođeni Radom Kosanovićem, predstavnici istarskih antifašističkih udruženja predvođeni Adom Damjanac, predstavnici dugoreške antifašističke zajednice te Srećko Curman i Ehlimana Planinac iz Socijaldemokratske partije Hrvatske.
– Nije nam se nitko odazvao iz Grada Karlovca i iz općina, kao niti iz Možemo, nama srodne političke opcije – rekao je Delić.
Temeljna tekovina
Potpredsjednica karlovačke antifašističke organizacije Biserka Vranić je iznijela povijest Karlovačke udarne brigade navevši da se njenim osnivanjem osiguralo mjesto uz pobjedničku vojsku i izabralo antifašističko opredjeljenje, “što je temeljna tekovina svih europskih država”.
Nastavila je da do formiranja te brigade nije došlo slučajno i da je oružani ustanak na području Ozlja započeo u prvim danima okupacije kada se vršilo diverzantske akcije.
Dodala je da su u srpnju 1941. godine ustaše smaknule sve pripadnike lokalne komunističke ćelije predvođene Stjepanom Novoselom.
Zatim su uslijedile druge akcije i u vrijeme Narodnooslobodilačkog rata ih je na tom području minirano osamnaest vlakova i drugih objekata od značaja neprijatelju.
Rekla je i da je satnija ustaša i domobrana s uporištem u Ozlju nastojala spriječiti osnivanje Karlovačke udarne brigade, no da su u tome bili neuspješni.
Kazala je da je Karlovačka udarna brigada nastala iz karlovačkog partizanskog odreda koji je brojao 750 boraca, a da ih je 540 ušlo u njen sastav.
Borbeni put Karlovačke udarne brigade je trajao do oslobođenja 6. svibnja 1945. godine, nadodala je B. Vranić.
S primicanjem rata kraju brigada se uspješno razvijala, a posebnu su pomoć pružali prvoborci Većeslav Holjevac, Ivan Rukavina i Ivan Hariš poznatiji kao Ilija Gromovnik.
– Borbeni put je trajao 15 mjeseci. Brigada je djelovala dva mjeseca na području Kupe i Dobre, a potom je uključena u sastav 34. udarne divizije na Žumberku te je sudjelovala u brojnim borbama od Karlovca do Siska i Zagreba – nastavila je B. Vranić.
Status udarne brigade dobila je 27. listopada 1944. zbog ostvarenih uspjeha i ona je uživala “veliku moralnu i materijalnu podršku naroda”, navela je B. Vranić.
350 odlikovano
U travnju 1944. godine je bila popunjena s 280 boraca iz Istre, a nakon amnestije su joj pristupali i domobrani.
– Odlikovano je njenih 350 boraca i rukovodioca za iskazanu hrabrost – rekla je B. Vranić.
A. Damjanac je poručila je da je važno obilježavati ovakve datume, ustvrdila da “kolektiva svijest blijedi” i da se mora stalno govoriti “o žrtvama koje su dali naši borci i borkinje”.
– Bitno je to ponavljati jer vidimo kuda je krenula politika. Javljaju se novi oblici fašizma. Mladima moramo prenositi vrijednosti da im ostavimo bolji život, bolja mjesta i bolje uvjete rada. Širimo vrijednosti antifašizma, da se zlo više ne ponovi – rekla je A. Damjanac.
