Ravnatelj Igor Čulig je naveo da je taj rukopis pisan s ljubavlju vrlo lijepim krasopisom i da je iz razdoblja kada se Dragojla služila njemačkim jezikom
U Galeriji “Vjekoslav Karas” ravnatelj Muzeja grada Karlovca Igor Čulig predstavio je danas na 150. godišnjicu smrti karlovačke ilirkinje i spisateljice Dragojle Jarnević njenu kuharicu koja se čuva u muzejskom fundusu od 1971. godine, a koja bila dio obiteljske baštine.
Čulig je naveo da je taj rukopis pisan s ljubavlju vrlo lijepim krasopisom i da je iz razdoblja kada se Dragojla služila njemačkim jezikom.
Pripreme za faksimil
Nastavio je da je kuharica lani restaurirana i digitalizirana i da će je trebati digitalno pripremiti ne bi li se izdao faksimil.
– Valja je prevesti i prokomentirati. Možda će nam stručnjak za kulinarstvo reći nešto o njenom ukusu za hranu, jesu li recepti za uobičajena jela ili eksperimentira. Ovo je dio kulturne povijesti koji će biti itekako zanimljiv – rekao je Čulig.
Kazao je i da smo “užasno indiskretni” kada je riječ o Dragojli i da joj “najradije virimo preko ramena” čitajući njene osobne zapise koje nikad nije namijenila objavljivanju.
Dodao je da tako “kroz oči te jedinstvene žene” saznajemo mnogo o kulturnom životu Karlovca tog doba i o njenim osjećajima.
– Sad smo opet indiskretni – ustvrdio je Čulig, inače kustos u karlovačkom muzeju i povjesničar umjetnosti.
Rekao je i da “Dragojli tek dugujemo ozbiljan znanstveni skup i vrednovanje njenog rada” i da nije bitno samo što je bila nego što je ona danas.
– Nije bitno samo što je bila nego što je danas – ustvrdio je Čulig.
Istaknuo je da se slavisti iz srednjeeuropskih zemalja zanimaju za Dragojlu otkako je pokojna Irena Lukšić prevela njen dnevnik.
– Otkako postoji taj jedinstveni uzorak nečije intime iz 19. stoljeća, Dragojla postala zanimljiva u Hrvatskoj i šire – dodao je Čulig.
107 recepata
Kazao je u da u njenoj kuharici ima recepata za gulaše, juhe od gljiva i slastice s čokoladom – na 72 stranice je ukupno 107 uputa za pripremu jela.
– Volio bih znati je li bila gurmanka, ali rekao bih da su to klasični recepti tog vremena – netko će morati odgovoriti na to pitanje. Pisala je to za sebe. S troje stručnjaka s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sam razgovarao o tome, a iskazali su interes, pa i oduševljenje – kazao je Čulig.
Ravnateljica Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Kristina Čunović je obznanila da je Dragojlin roman “Dva pira” digitaliziran i dostupan na mrežnim stranicama te karlovačke ustanove u kulturi.
To su djelo prije deset godina izdali karlovačka knjižnica i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Knjigu je uredila Irena Lukšić, napisala pogovor i rječnik. Dragojla govori o ženskim pravima i promiče likove koji se bore protiv nepravde. Uistinu je riječ o posebnoj ličnosti tog vremena – kazala je K. Čunović.
D. Jarnević je rođena 4. siječnja 1812. godine u Karlovcu u kojemu je i preminula, a radila je kao odgojiteljica na plemićkim dvorovima u Grazu, Trstu i Veneciji, da bi se 1840. vratila u rodni grad i osnovala prvu privatnu djevojačku školu.
Na nagovor Ivana Trnskoga kojega je upoznala u Grazu 1839. godine je prestala pisati njemačkim jezikom i pridružila se ilirskom pokretu te objavljivala domoljubne i ljubavne pjesme.
Knjigu pripovijesti “Domorodne poviesti” je objavila 1843., a roman “Dva pira” je jedan od prvih u hrvatskoj književnosti.
