Misu je predvodio biskup Antun Škvorčević
U Karlovac su danas pristigle tisuće hodočasnika koji su se pridružili domaćinima da proslave zaručnika Blažene Djevice Marije svetog Josipa, zaštitnika Karlovca i Hrvatske.
Svetu misu je u Nacionalnom svetištu svetog Josipa na Dubovcu predvodio požeški biskup Antun Škvorčević, a kako je to izgledalo pogledajte u galeriji našega fotoreportera Igora Čepurkovskog.
Isus po Josipu sin Davidov
Suvremena katolička enciklopedija koju je 2005. godine izdao Marjan press iz Splita je navela da je Isus nazvan sinom Davidovim po Josipovu zakonskom očinstvu.
– Isusovi suvremenici gledali su u Josipu zakonskog oca Isusova, iako evanđelje tvrdi da je Isus začet ne po Josipu, nego po Duhu Svetome – navedeno je u enciklopediji.
Uobičajeno je da se za Josipa kaže da je bio tesar, no ta enciklopedija napominje da je bio tekton i da bi se to bolje prevelo kao građevinski radnik ili kao zanatlija.
Josipa je zbunila Marijina trudnoća, ali je nastavio brak s njome nakon što mu je anđeo protumačio u snu da je to dio Božjeg plana.
Osujetio je Herodov plan ubojstva Isusa, bježi u Egipat i vraća se u Nazaret, a Matej ga prikazuje kao pravednog muža, uzora otvorenosti Bogu i vjere u Boga.
Pripreme za izgradnju Nacionalnog svetišta svetog Josipa započele su 1965. godine, a idejni začetnik je isusovac Mate Jović, naveo je Karlovački leksikon.
Prva crkva nakon rata
Ta je crkva sagrađena po projektu arhitektice Josipe Šponar-Muth u stilu suvremene sakralne arhitekture kao prvi sakralni objekt podignut u Karlovcu nakon Drugog svjetskog rata.
Kompleks je građen etapno od 1968. do 1975. godine i izgradnja je financirana prilozima župljana i donacijama, a za izgradnju je posebno zaslužan velečasni Marijan Radanović.
Kamen temeljac je 1968. godine blagoslovio Franjo Kuharić, a 1975. je crkvu posvetio kardinal Franjo Šeper.
Samostojeći crkveni zvonik je također izgrađen te godine, a visok je 27 metara, dok je oltar s kipovima svetog Josipa radnika, Blažene Djevice Marije i Isusa izradio kipar Ante Starčević.
Slike Križnog puta uzduž glavne lađe 1978. godine je uradio karlovački autor Danijel Butala, navelo se u Karlovačkom leksikonu kojega je 2008. godine izdala Školska knjiga, a napomenulo se da je isti slikar autor slika hrvatskih svetaca i blaženika iz 1985 te svetog Josipa zaštitnika domovine iz 1988. godine.
Karlovački leksikon također navodi i to da su zvona postavljena 1980., a orgulje 1983. godine.
Hrvatska biskupska konferencija je toj crkvi dodijelila status nacionalnog svetišta 15. travnja 1987. godine, a Grad Karlovac je 12. srpnja 1993. odabralo Josipa za svoga zaštitnika.
Imendan mnogih
Veliki mramorni križ s raspetim Isusom je postavljen pokraj crkve 1995., a pastoralni centar se gradi od 2006.
S obzirom na to da je u Hrvatskoj mnogo onih koji su nazvani po ovome svecu, danas su mnogi Josipi i Josipe slavili imendan.
