ZOOM POLITIKON

Predsjednica stranke Hoćemo pravedno Dragica Trumbetaš: Kandidirat ćemo Milu Sokolića za karlovačkog gradonačelnika

"Vjerujem da smo pronašli pravog čovjeka", kaže

Predsjednicu stranke Hoćemo pravedno Dragicu Trumbetaš smo sreli u srijedu na terasi kafića u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu u društvu političkog i aktivističkog veterana Mile Sokolića, što znači da se nešto priprema, pa smo dogovorili s njom razgovor ne bismo li uvidjeli o čemu je riječ i da bismo zumirali glavne političke teme kojima se ta stranka bavi.

Kojim povodom ste bili u Karlovcu?

– Pripremamo se za lokalne izbore. Hoćemo pravedno izlazi na njih na svim razinama i za sva tijela vlasti u Karlovcu i Karlovačkoj županiji. Sokolić je naš povjerenik za Karlovac i kao predsjednik podružnice okuplja ekipu koja bi zastupala interese i vrijednosti zbog kojih se stranka i osnovala.

Nije jednostavno okupiti dovoljan broj suradnika za jednu listu, a još manje za više njih. Koliko suradnika imate u Karlovcu?

– Imamo podršku osoba starije životne dobi. Vrlo sam aktivna na društvenim mrežama na kojima svakodnevno objavljujem političke istine. Imam nekoliko desetaka tisuća pratitelja i do ljudi polako dopire istina o pravom stanju u Hrvatskoj. Računamo na razum i na svijest da situacija nije dobra i da je treba mijenjati. Nije nam problem načiniti izbornu listu, nego je problem što se smatra da smo mali i beznačajni. U kratkom roku smo diljem Hrvatske osnovali 20 podružnica, izlazimo na izbore u velikim gradovima s kandidatima za gradonačelnike i za predstavnička tijela vlasti, a i u koaliciji smo sa strankama koji su se na lokalnoj razini spremni boriti za iste ciljeve.

Koliko je stara vaša stranka?

– Oko dvije godine. Po prvi puta nastupamo na lokalnim izborima, a na parlamentarnima smo bili u koaliciji sa strankom Možemo, no ta je suradnja propala vrlo brzo, pa smo odlučili probati izgraditi vlastiti put.

Zašto je propala suradnja s Možemo?

– Kad smo počeli razgovarati govorili su nam da smo predodređeni za velike stvari, a nakon izbora su nam poručili da je sreća u malim stvarima.

Jeste li bili ranije politički aktivni?

– Bili smo u Hrvatskoj stranci umirovljenika do prošlih lokalnih izbora. Tada smo u Zagrebu odlučili nastupiti samostalno te smo oblikovali bili i liste. Nakon što smo ih predali, predsjednik stranke Veselko Gabričević nas je obavijestio da je dogovorio suradnju s Hrvatskom demokratskom zajednicom i da svim našim kandidatima moramo poručiti da moraju biti koalicijski partner HDZ-u. Na to, naravno, nismo pristali. U Zagrebu je raspušteno potom devet organizacija i ostali smo tako nigdje. U glavnom hrvatskom gradu je puno umirovljenika koji su u jako lošem stanju, grad je skup, život težak i odlučili smo im se nametnuti kao predstavnici. S vremenom su nam se pridružili i mlađi članovi te sada imamo spoj iskustva i mladosti za kojega se nadam da će uroditi rezultatom.

Koje su osnovne vrijednosti vaše stranke?

– Danas se malo koja politička stranka bavi standardom građana kao primarnim ciljem, tek usput i prigodno, ovisno o publici. Standard građana je u kritičnoj fazi, siromaštvo prijeti srednjem sloju i malo se čini da se to bitno poboljša. Jako nas nadahnjuje stanje umirovljenika koji nisu na rubu nego u rupi siromaštva. Nastoji ih se obrlatiti mrvicama da bi bili zadovoljni, no stanje je neizdrživo. Po visini mirovina smo na europskom dnu, a po udjelu mirovina u prosječnoj plaći smo na balkanskom – ispred su Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija. S obzirom na cijene i na stope poreza na dodanu vrijednost umirovljenici su na rubu preživljavanja. Zdravstvena skrb je jako loša i dugačke su liste čekanja. To se mora mijenjati.

Iz HSU su i ranije nastajale druge umirovljeničke opcije. Zašto se niste njima pridružili?

– Dugo smo razmišljali što učiniti. Umirovljeničke vođe su već isprobale sve stranke i koalicije te nas stalno uvjeravaju da ništa ne možemo dobiti, ako nismo s onima na vlasti. Takvo stanje traje već 20 godina. Vrijednost mirovina je svakoga dana sve manja, a uvjeravaju nas da će se vlast pobrinuti za nas. Svi su oni koalirali s HDZ-om i spremni su za to. Ne možemo riskirati da uđemo u suradnju s nekime tko će iznevjeriti naše povjerenje. Okružujemo se onima za koje vjerujemo da će zastupati umirovljenike, a neće se pretvoriti u žetone vlasti.

Ni u kojem slučaju uglavnom ne biste surađivali s HDZ-om, ako sam dobro shvatio.

– S njima nećemo koalirati niti na nacionalnoj niti na lokalnoj razini. HDZ moramo pobijediti.

Što toliko zamjerate toj stranci?

– Jako je dugačka lista naših zamjerki – nebrigu za stare, djecu, invalide, stvaranje sloja obogaćenih bez rada, što imamo 19 vrsta povlaštenih mirovina, to da se kriminalci lako izvlače, da se društveni novac troši na nebitno…

Kakav je položaj umirovljenika?

– Crta siromaštva je 613 eura, a oko osam stotina tisuća umirovljenika je ispod te crte. Nemaju novac, zdravstvenu zaštitu, palijativnu skrb i pomoć u kući. Pored svih tih nevolja, žive u višestambenim zgradama bez dizala i moraju otići u dom za starije jer se ne mogu zaputiti u dućan, posebice zato što je trend da se trgovine sele na periferiju. Zato se umirovljenici ne mogu logistički podržavati, pa moraju u dom ili nekome ostaviti imovinu za oskudnu skrb. Strašna je situacija za tu populaciju.

Kakva bi mogla biti?

– HSU je pričao 20 godina da će ugraditi liftove u višestambene zgrade koristeći europski novac, mada su znali da je to nemoguće jer Europska unija ne ulaže tako u privatno vlasništvo. Taj problem mora riješiti država. U umirovljeničkim domovima je 40 posto onih koji su se tamo preselili upravo iz tog razloga. Država, lokalna samouprava i suvlasnici u jednakom omjeru trebaju ugraditi dizala u višestambene zgrade i ljudi će ostati u svojim domovima. Valja povećati mirovine, ali ne dodacima. Moraju biti isplaćene zaslužene mirovine. Neki nisu uplatili niti cent u mirovinske fondove i njih treba riješiti iz nekog drugog fonda, a ne iz štednje umirovljenika koji su radili.

Kako gledate na to da je netko radio cijeli život, a da proživljava na koncu nedostojanstvenu znanost?

– To boli. Svaki razuman građanin bi to morao zamjerati Vladi Republike Hrvatske. Vidite na cesti one koji su nekoć držali do sebe da sada kopaju po kontejnerima tražeći boce. Tada vam mora proraditi empatija i morate reagirati. To me ponukalo da se bavim političkim radom. Pogledajte redove starijih koji jedva vuku i kolica ispred automata za predaju ambalaže. Moramo ukazivati na to dok se vlast ne trgne. Razlika između plaća i mirovina je ogromna. Došli smo na dno svih tablica.

Je li točno da se zalažete za to da mirovine čine 67 posto prosječne plaće?

– Toliko bi iznosile da premijer Andrej Plenković nije izmiješao parametre za izračun plaća. Kada je došao na vlast pomiješao je mirovine saborskih zastupnika s radnim mirovinama. Saborska mirovina je 160 posto udjela u prosječnoj plaći. Ranije je to bio dio posebnog fonda, a kada je te mirovine izmiješao, skočio je prosjek. Potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved uveo je branitelje Hrvatskog vijeća obrane u naš mirovinski fond, a oni isto imaju 40 posto veću prosječnu mirovinu no što iznosi prosječna radna mirovina te u prosjeku šest godina i osam mjeseci staža, a naša prosječna radna mirovina je 32 godine staža.

Je li hrvatski mirovinski sustav održiv?

– Neće biti dugo održiv, ako se nešto ne promijeni. Mora se promijeniti dohodovna strana, početi puniti proračun, a to se može učiniti jedino povećanjem produktivnosti. Ako se neće stimulirati proizvodnost tamo gdje se stvara dodana vrijednost, devastirat će se mirovinski fond, mirovine neće biti niti za pola mjeseca, a kamoli za mjesec dana.

Naglašavate i probleme radnika i poljoprivrednika. Zašto?

– Za rada se mora razmišljati o mirovini, mora se boriti za plaću, ne može se pristati na najnižu satnicu i najgore radne uvjete jer se sve to kasnije naplaćuje u poznim godinama, pa ne može preživjeti. Poljoprivrednike treba stimulirati da počnu proizvoditi, da imamo našu hranu, da supermarkete opskrbljujemo domaćim proizvodima i da naša hrana bude podrška turizmu, a ne da uvozimo nekakvo smeće i da smo ovisni o uvozu, da nas cijenama dovedu na rub siromaštva.

Je li to “smeće” jeftinije od domaćeg proizvoda i utoliko dostupnije siromašnima?

– Ti isti proizvodi su u zemljama u kojima se proizvode dvostruko jeftiniji no kod nas, a tamo imaju i dvostruko veće plaće. Cijene nabijaju maržama, PDV-om… Lani sam u Trstu vidjela da se šparoga prodaje za tri eura, a kod nas se prodaje za 15. To mi je nerazumljivo i to nije normalno.

Jeste li podržavali bojkot trgovačkih lanaca?

– Jesam, ali je to kod nas vrlo jednostavno – umirovljenici ne idu svakog dana u dućan. Važe se svaki cent i ne zamjeram umirovljenicima koji su se odazvali akcijskim cijenama koje su tada ponudili dućani.

Je li bojkot uspio?

– Jest djelomično. Kada sam prolazila uvidjela sam da su dućani prazni. Vladine mjere ograničenja cijena nisu uspjele jer tih proizvoda u dućanima nema ili ih je jako malo, a riječ je o robi pred istekom roka trajanja.

Organizira li se i dalje bojkot?

– Splasnulo je to. Ne vidim da je to više aktualno.

Hoće li Sokolić bit kandidat za nešto?

– Bit će kandidat za gradonačelnika Karlovca.

Znade li to?

– Naravno da znade. Postigli smo dogovor.

Kakva je njegova vizija?

– Karlovac je pun specifičnih problema koje ne mogu dovoljno jasno ocijeniti, no on točno zna što i gdje treba poboljšati, odnosno na što ukazati. Vjerujem da smo pronašli pravog čovjeka. Godinama živi u Karlovcu, poznaje probleme, a i bio je politički aktivan. On je u biti nas našao, a ne mi njega. Prepoznali smo njegov interes. Ima onih koji sve znaju, ali se neće uključiti i onaj tko zna i hoće vrijedi više od onih koji znaju, a neće.

Kako gledate na to da građani zaziru od politike?

– Puno je štete politici učinila povećanje plaća saborskih zastupnika, što su oni šutke prihvatili i ispada da su svi političari gledali samo osobni interes i da su svi isti. Stranku financiramo mi penzioneri vlastitim novcem. Prikupimo tako financijska sredstva za putovanja – nije tako bilo lako obići Hrvatsku dvaput. Ljudi su zasićeni lošim politikama i političarima. Kad vidi da se gura netko s tri ili četiri optužnice, pošten čovjek ne želi biti u tom društvu. Oni u sivoj zoni zakona uvijek nađu neku motivaciju. Treba se striktno poštovani da se ne smije kandidirati onaj tko je optužen ili onaj tko je osuđen na barem šest mjeseci zatvora. Vidite da se kandidiraju oni koji su bili u zatvoru četiri ili pet mjeseci i to je sve dopušteno.

Smeta li Vas korupcija?

– Onoga tko pošteno zaradi smeta korupcija. Mora biti tako. Ne može se to tolerirati. Kreditima smo riješili svoje i stambene probleme naše djece i kolika je bila cijena stana toliko su iznosile i kamate, pa kada čujem da je netko kupio cijeli stan za nešto više od tisuću eura ne možeš vjerovati da se to događa.

Je li ime vaše stranke ujedno i vaša glavna poruka?

– Jest. Hoćemo pravedno u svim segmentima društva – od škole do ukopa se mora vratiti pravda jer smo bez nje banda. Gdje nema pravde hara banda, a to nije način života kojega želimo ostaviti djeci. Za nas je možda prekasno, ali djeca moraju imati sigurnu budućnost.

Ako sam Vas dobro shvatio, ta banda je uglavnom u HDZ-u.

– I drugdje ima neotkrivenih talenata.

Koje su Vam stranke prihvatljive za suradnju?

– Ostvarili smo niz dogovora oko koalicija sa strankama ljevice i centra. Tako se privuče veći broj zainteresiranih koji mogu mijenjati postojeće stanje.

Koju ste vrlinu primijetili kod Sokolića?

– To što je uporan i precizan. Temeljito djeluje. Prvo je riješio infrastrukturu, zatim je riješio liste i kandidate za zamjenike, a potom nam se tek obratio. Rekao je kakav program ima, da se podudara s našim i upitao jesu li prihvatljivi. To nam se jako dopalo. Stvorio je potpuno samostalno i precizno infrastrukturu za Karlovac. Imao je jasnu viziju tko, s kime, kako gdje i koliko.

To inače nije slučaj.

– Nije – mučimo se, pomažemo i stvaramo no Sokolić je jako zainteresiran za promjene i dao je velik doprinos početnoj organizaciji i početku. Ako će s takvim elanom nastaviti u kampanji, mora uspjeti.

Iz naše mreže
Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest