Na Veliku srijedu misno slavlje predvodio preč. Tomica Šeštak uz svećenike Jastrebarskog dekanata, a program zaključen zajedničkim korizmenim popijevkama KUD-ova Karlovačke županije i porukom o vjeri, obraćenju i obitelji
Na Veliku srijedu, 1. travnja 2026. godine, u Nacionalnom svetištu i bazilici svetog Josipa misno slavlje predvodio je preč. Tomica Šeštak, rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke.
Koncelebrirali su svećenici Jastrebarskog dekanata: dekan preč. Ivan Vučak, župnik Krašića, vlč. Višeslav Foretić, župnik, te vlč. Kristijan Kolonić, župni vikar Jastrebarskog, vlč. Stjepan Dijaneš, župnik Pribića, vlč. Matija Novački, župnik Petrovine, vlč. Ivan Braovac, župnik Draganića, kao i mons. Antun Sente ml., rektor svetišta i bazilike sv. Josipa.
Lijepa i poticajna propovijed
U homiliji preč. Šeštak naglasio je kako čovjek nikada nije istinski sretan kada čini zlo – ono što se na početku može činiti dobitkom, s vremenom postaje gorčina. Pozvao je vjernike da se vrate prizoru izdaje i zapitaju kakav je njihov pogled prema Kristu. Istaknuo je da u Isusovu pogledu nema ogorčenosti ni ljutnje, nego trajna ljubav, čak i prema izdajniku.
– Danas stojimo pred Gospodinom ne kao savršeni, nego kao ljudi kojima je potrebno milosrđe. Nemojmo očajavati, nego pristupimo sakramentu pomirenja i stolu euharistije – poručio je.
Posebno se osvrnuo na lik svetog Josipa, suprotnost Judi – čovjeka šutnje, poniznosti i vjere. Istaknuo je njegovu postojanost u kušnjama, od prihvaćanja Marijine trudnoće do bijega u Egipat i traženja Isusa u Jeruzalemu.
– Bio je vjeran Bogu i svojoj obitelji, brižan otac, pravedan čovjek i pošten radnik. Uzor muža i oca. Molimo ga da ozdravi naše obitelji, koje često razaraju nevjera i pohlepa – zaključio je propovjednik, ostavljajući vjernicima pitanje: hoće li u životu slijediti Judu ili Josipa.
Povezanost dvaju svetišta
Pri kraju misnog slavlja mons. Antun Sente ml. predstavio je Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, povezujući ga s karlovačkim svetištem sv. Josipa. Istaknuo je kako je riječ o najpoznatijem marijanskom svetištu u hrvatskom narodu, smještenom u Hrvatskom zagorju, gdje se časti čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom. Kip je kroz povijest više puta bio skrivan, a ponovno je pronađen 1684. godine, nakon čega započinju organizirana hodočašća.
Podsjetio je i na važnu povijesnu poveznicu – zagrebački biskup Martin Borković, koji je potaknuo pronalazak kipa, nekoliko je godina kasnije predložio Hrvatskom saboru da svetog Josipa proglasi zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva, što je i učinjeno 1687. godine. Svetište u Mariji Bistrici nacionalnim je proglašeno 1715. godine, a papa Pio XI. dodijelio mu je naslov manje bazilike 1923. godine. Posebno mjesto u novijoj povijesti zauzima 1971. godina i održavanje velikog marijanskog kongresa, kao i 1998. godina kada je papa Ivan Pavao II. ondje proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Mons. Antun Sente ml. podsjetio je i na Stepinčevu želju da se još 1937. izgradi nacionalno svetište svetom Josipu, što je ostvareno desetljećima kasnije u Karlovcu. Govoreći o umjetničkoj i duhovnoj baštini, izdvojio je i bistrički križni put te plan izgradnje Dubovačke kalvarije po uzoru na onu u Mariji Bistrici.
Korizmeni koncert
Nakon misnog slavlja održan je korizmeni koncert na kojem su nastupili članovi KUD-ova: „Josip Torbar“ iz Krašića, „Sv. Ana“ iz Vučjaka, „Sv. Rok“ iz Skakavca, „Sv. Antun“ iz Zadobarja, KUD Turanj, „Sv. Antun“ iz Pokupske Doline, KUD Rečica te FA „Ivan Mažuranić“ iz Karlovca. Program je zaključen zajedničkom izvedbom pjesme „Tiha noć se evo spusti“, u ozračju korizmene sabranosti i zajedništva.
Misu su pjevanje animirali udruženi članovi kulturno-umjetničkih društava Karlovačke županije, koji su nakon mise nastavili program korizmenim popijevkama.
