Prije napuštanja grada Nijemci i ustaše su zapalili željeznički kolodvor, porušili željezničke i kolne mostove preko Kupe, Mrežnice i Korane, oštetili vojarnu na Jelačićevom trgu i drugo
Danas se obilježava 81. godišnjica partizanskog oslobođenja Karlovca, da kada su 3. crnogorska, 4. i 9 krajiška, 7. banijska i 34. hrvatska u čijem sastavu se nalazila i Karlovačka udarna brigada, ušli u grad kojega su noć ranije napustile i posljednje ustaške, domobranske i njemačke snage.
Vojne vlasti su provodile opću mobilizaciju u Karlovcu od sredine ožujka 1945. godine, a krajem tog mjeseca su naredile kopanje rovova, da bi 26. travnja počele užurbane pripreme za napuštanje grada.
Srbi i Židovi
Početkom svibnja je u Karlovcu i oko grada bilo 19.000 okupatorskih i kolaboracionističkih snaga – 8.500 pripadnika ustaške vojnice, 1.500 domobrana, 7.600 Nijemaca i 1.500 crnogorskih četnika. Njihova je uloga bila omogućiti povlačenje preko Slovenije u Austriju radi predaje Englezima i Amerikancima.
Najžešće borbe za oslobođenje grada su vođene 30. travnja u karlovačkoj okolici između njemačkih, ustaških i domobranskih snaga s jedne te partizana s druge strane.
Prije napuštanja grada Nijemci i ustaše su zapalili željeznički kolodvor, porušili željezničke i kolne mostove preko Kupe, Mrežnice i Korane, oštetili vojarnu na Jelačićevom trgu i drugo.
Jugoslavenska armija je u grad ušla bez otpora u zoru 6. svibnja, a na koncu, po podacima iz 1964. godine, Drugi svjetski rat je u Karlovcu uzeo 1.757 žrtava.
Time je okončan rasistički diktatorski genocidni režim u Karlovcu koji je teror počeo provoditi već 12. travnja 1941. godine, dva dana nakon proglašenja zločinačke Nezavisne države Hrvatske pod pokroviteljstvom Trećeg rajha i fašističke Italije.
Židovima je zabranjeno posjećivanje javnih objekata, kretanje gradom prije 9 i nakon 18 sati, kupovina na tržnici prije 10 sati, a određeno je da moraju nositi žuti karton i traku s natpisom Ž. Srbima je bilo zabranjeno kretanje gradom prije 9 i poslije 19 sati, a započela su i otpuštanja s posla po nacionalnom i političkom ključu. Dalje su uslijedila ubojstva i masovne deportacije u logore smrti.
Totalitaristički režim
Iako je 1945. godine također uspostavljen totalitaristički režim, on nije bio etnički i rasno motiviran ni genocidan, što je bitna razlika.
Antifašističke udruge će položiti vijence na ostatke središnjeg spomenika partizanima na Velikoj promenadi u srijedu u 10 sati.
