Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas u svijetu ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr.

Danas se obilježava Međunarodni dan šuma i tom je prigodom Uprava šuma podružnica Karlovac u obilježavanje uključila brojne građane.

Kako nam javljaju iz Šumarije, sve je započelo sadnjom u Draganićkim lugovima u kojoj su sudjelovali učenici Šumarske i drvodjeljske škole i karlovački izviđači. Danas (21.3.) će šumari iz Karlovca i Duge Rese održati će edukativni program Škola u šumi, šuma u školi u Dječjem vrtiću Duga Resa dok će djelatnici šumarije Karlovac imati veliku akciju čišćenja šume u Orlovcu koja je na žalost svake godine iznova zatrpana otpadom.

Sadržaj se nastavlja...

Karlovački su stanovnici poznati ljubitelji prirode no uvijek vrijedi podsjetiti na sveobuhvatnu vrijednost naših šuma.

Šume se često od milja nazivaju „zelenim tvornicama“ jer uz drvnu građu, proizvode i čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama, sprječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti. Uz to, one su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo, pružajući svim živim bićima toplinu i zaštitu. Dom su mnogim živim bićima kojima uz sve navedeno daju i hranu.

Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas u svijetu ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Održivo gospodarene šume ne samo da i dalje ispunjavaju sve svoje općekorisne funkcije, nego proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica te podržavaju gospodarske aktivnosti koje stvaraju radna mjesta i poboljšavaju živote.

Svake se godine naglasak pri obilježavanju Dana šuma stavi na određenu temu. Ovogodišnja je tema „Šume i održiva proizvodnja i potrošnja“. Obnova šuma i održivo gospodarenje šumama pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i kriza koje se događaju zbog gubitka bioraznolikosti.

U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se održivo, šumarskim rječnikom - potrajno. na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža.

Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se 49,3 % kopnene površine države. Od toga je 76 % u vlasništvu RH, a 24 % u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.

Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine naše šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. No sve one imaju nešto zajedničko - šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, kao i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora - smeđi medvjed, vuk i ris - i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume.

Ovdje su i ukratko neke ključne poruke Hrvatskih šuma

Hrvatska je zemlja bogata šumama – oko 2,7 milijuna hektara kopnenog teritorija Hrvatske čine šume i šumska zemljišta, na kojima je prisutna raznolika autohtona flora i fauna te brojne endemične vrste.

Hrvatske šume gospodare sa 76 posto od ukupnih šumskih površina u Hrvatskoj, što je daleko iznad europskog prosjeka, gdje je u državnom vlasništvu prosječno 40 posto šumskih površina.

Zahvaljujući velikom postotku šumskog zemljišta kojim gospodare Hrvatske šume, gospodarenje šumskim područjem u Hrvatskoj odvija se prema načelima očuvanja prirodne strukture i raznolikosti te trajnog povećanja stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.

Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se na temelju Zakona o šumama te šumsko-gospodarskih planova koji se donose na razdoblje od 10 godina. Šumsko-gospodarski planovi usklađeni su sa svim međunarodnim ugovorima koji su temelj ekološke mreže Natura 2000, a Hrvatska je, uz Bugarsku, zemlja s najvećom zaštićenom površinom obuhvaćenom ovom mrežom.

Hrvatski šumari već više od dva stoljeća u gospodarenju šumama primjenjuju načelo održivosti i iz šuma se kroz njegu i obnovu uvijek uzimaju manje drvne zalihe od prirasta kako bi se sačuvala prirodna ravnoteža. Proizvodnja drvne sirovine kroz njegu i obnovu preduvjet je za kvalitetan uzgoj mlade šume, a da se ona provodi prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima potvrđeno je još 2002. godine dodjelom međunarodnog FSC certifikata Hrvatskim šumama.

Prosječni godišnji prirast u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iznosi 7,5 milijuna kubičnih metara, a prosječna godišnja proizvodnja kroz njegu i obnovu šuma 6,4 milijuna kubičnih metara. Godišnje se posadi 9 milijuna sadnica, a posije se znatno više – na desetine vagona šumskog sjemena.

Hrvatske šume godišnje u uzgoj i zaštitu šuma ulažu oko 500 milijuna kuna, a u protupožarnu zaštitu samo u 2018. godini uloženo je 100 milijuna kuna.

Važan dio gospodarenja šumama predstavlja i ravnomjerna raspodjela šumske građe drvoprerađivačkoj industriji u Hrvatskoj. Ova industrija čini 10 posto ukupnog hrvatskog izvoza te direktno i indirektno zapošljava oko 53.000 ljudi (od čega se čak 98 posto odnosi na male proizvođače i tradicionalne obrte), što sve dovoljno govori o njenoj važnosti za ukupno gospodarstvo.

Količine raspoložive sirovine kojima gospodare Hrvatske šume mnogostruko su manje od kapaciteta drvoprerađivača, zbog čega nije uvijek moguće zadovoljiti sve potrebe dionika na tržištu. Upravo zbog ograničenosti ponude, Hrvatske šume su zajedno s Udruženjem drvnoprerađivačke industrije pri HGK postavile jasne i transparentne kriterije objedinjene u Pismu razumijevanja, kojima se sirovina nastoji raspodijeliti na pravedan način, uzimajući u obzir sve okolnosti i uvjete u kojima tvrtke posluju.