Povećali su se i materijali rashodi, potrošni medicinski materijal, materijali za tekuće i investicijsko održavanje, energija, odvoz infektivnog otpada, koji su također usko vezani s borbom protiv epidemije COVID-19, dodala je pročelnica.

Osim negativnog salda na računu Opće bolnice Karlovac, o čemu je KAportal nedavno pisao, i ostale bolničke ustanove u Karlovačkoj županiji su financijski u debelim minusima. 

Karlovačka bolnica prosječno mjesečno ostvaruje oko pet milijuna kuna manjka prihoda u odnosu na rashode, tako da su krajem travnja ukupne obveze bolnice prema dobavljačima narasle na gotovo 60 milijuna kuna, od čega je dospjelo 43 milijuna i 752 tisuće.

Sadržaj se nastavlja...

Razloga je mnogo, kazao je ravnatelj bolnice Nikša Antica u razgovoru za KAportal, od manjka prihoda kojeg dodatno generira inflacija, većih izdataka za prekovremene, ali i brojnih sudskih postupaka s radnicima koji su podnijeli tužbe protiv ustanove u kojoj rade. 

Sve to dodatno podgrijano epidemiološkom situacijom zbog koje je došlo do porasta rashoda za lijekove i potrošni medicinski materijal, povećanja izdataka za zaposlene zbog prekovremenog rada, odnosno cjelokupne organizacije rada bolnice.

Ista je sudbina i u ostale dvije županijske bolnice. Prema dostavljenim podacima županijske pročelnice Maje Vučinić - Knežević vijećnicima na zadnjoj sjednici Županijske skupštine, u Općoj bolnici i bolnici branitelja Domovinskog rata Ogulin na dan 31.12. 2020. godine ukupne obveze iznosile su 60.061.083 kuna, od toga 49.131.417 kuna dug prema HZZO-u. Na dan 31.12. 2021. godine ukupne obveze ogulinske bolnice iznosile su 79.775.790 kuna, od čega 69.764.596 kuna čini dug prema HZZO-u. 

Obzirom da su se u tih godinu dana ukupne obveze povećale za gotovo 20 milijuna kuna, to je mjesečni porast od 1.64 milijuna kuna. Prema riječima pročelnice Vučinić -Knežević, manjak prihoda i primitaka u protekle dvije godine uzrokovalo je otvaranje obveza prema HZZO-u za manje izvršeni rad.

- Ispostavljenim računima prema HZZO-u nismo uspjeli opravdati dobivena avansna sredstava. Jedan od uzroka manjem broju ispostavljenih računa je nedostatak liječnika specijalista koji nedostaju u ustanovi, s time što se situacija pogoršala pojavom epidemije koja je nastala zbog COVID-19 infekcije. 

Naime, prema uputama Ministarstva zdravstva znatno se smanjivao obujam rada postojećih akutnih odjela, radi pridržavanja epidemioloških mjera smanjivao se broj specijalističko-dijagnostičkih pregleda, da bi se od studenog 2020. godine ustanova reorganizirala i postala COVID bolnica. 

- Isto je dovelo do toga da se u bolnici zbrinjavalo uglavnom COVID pacijente na tri prilagođena odjela, redoviti programi su reducirani, obavljali su se samo akutni, hitni i neizostavni pregledi, pojasnila je Vučinić - Knežević. 

S druge strane, ista reorganizacija uzrokovala je povećanje troškova za zaposlene. 

- Radi velikog broja samoizolacija medicinskog osoblja, morao se dodatno plaćati prekovremeni rad radi neometanog funkcioniranja zdravstvene djelatnosti. Povećali su se i materijali rashodi, potrošni medicinski materijal, materijali za tekuće i investicijsko održavanje, energija, odvoz infektivnog otpada, koji su također usko vezani s borbom protiv epidemije COVID-19, dodala je pročelnica. 

Kod Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa dospjela dugovanja bolnice prosječno mjesečno rastu oko 240.000 kuna i na dan 31. 3. 2020. godine bila su 3.620.827 kuna, dok su na dan 31.12. 2021. godine iznosila 2.907.190 kuna. 

- Limit od HZZO-a za bolnicu je isti od veljače 2021. godine unatoč porastu cijena i neće se mijenjati barem dok ne podmire manjak fakturne realizacije prema HZZO-u koji trenutno iznosi 2.722.241 kuna i to zbog epidemije COVID-19, zaključila je Vučinić-Knežević.