Većina kontejnera ispred zgrada još uvijek nema lokote a kad će ih dobiti i hoće li ih uopće dobiti nije poznato, već je to na odluci samih stanara. Do tada, moglo bi biti svega, pa i noćnih akcija.

S novim sustavom naplate odvoza miješanog komunalnog otpada i cijena koje su i za Karlovčane znatno porasle, bacanje smeća u tuđe zelene kontejnere mogao bi postati popularan "sport". Svjesni su toga i u karlovačkoj gradskoj Čistoći, pa predstavnicima stanara sugeriraju da što prije na svoje spremnike za otpad stave lokote ili na drugi način organiziraju način da se kontejneri osiguraju od takvih "napada".

Ova je tema očekivano bila aktualizirana i na zadnjoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća, gdje je SDP-ovu vijećnicu Dragicu Malović zanimalo zašto su na to građani upozoreni tek "post festum", odnosno kad je novi način naplate već stupio na snagu. 

Sadržaj se nastavlja...

- Direktoru Čistoće, proteklih dana građani su dobili obavijesti gdje su doznali da bi trebali brinuti i zaštititi kante za smeće sami stanari, te putem predstavnika ili nekog drugo paziti da netko ne ubacuje smeće u njihove kontejnere. Sugerirano im je da nabave lanac i lokot pa da ga vežu. Građani su i doznali da Čistoća radi na rješenju u vidu drugih načina zaštite spremnika. Nitko od nas nije protiv toga da se odlaže kako je predviđeno, smanji količina smeća i građani budu racionalni te zaštitae kontejnere ključem, lokotom itd. No to se trebalo dogoditi prije nego što je počela naplata po novom modelu, pitala je Malović direktora Čistoće Vlatka Ivku. 

Ivka je odgovorio objasnivši na svom primjeru, s obzirom da živi u kući a ne u zgradi, odnosno objektu kolektivnog stanovanja. 

- Zgrade su privatno vlasništvo, svaki stan je privatni, svaka zgrada i ima predstavnika stanara. Vi gospođo Malović živite u kući i brinute se o svom kontejneru. I ja se brinem za svoj, kad se napuni, stavim ga van da ga djelatnici Čistoće isprazne. Isto tako predstavnik stanara ili neka osoba će morati brinuti o spremnicima ispred zgrada, rekao je Ivka.

Spomenuo je da je većina zgrada, da bi uopće dobila  uporabnu dozvolu, morala imati projektirane spremnike za otpad, odnosno smećarnike. Kaže da je većina stanara svoje smećarnike pretvorilia u skladišta, spremišta za bicikle i prostorije za drugu namjenu, a spremnici - kontejneri su završili na cesti. 

- Svaka zgrada bi trebala osloboditi smećarnike ako mogu, prilagoditi ih za kontejnere i držati ih unutra. Tada ove stvari ne bi bile sporne, kaže direktor Ivka.

Dodaje da su mu se u dva tjedna javili predstavnici 40-ak zgrada koji su ta spremišta ispraznili, te im javili da im se nabave kontejneri prilagođeni njihovim smećarnicima. Isto tako, dodaje, u drugim gradovima odlično funkcionira sistem s lokotima na kontejnerima.

- Zgrada mora sama gospodariti o svojim spremnicima kao i privatne kuće. Gdje je god moguće predlažem da se stavi zaštita. Tko će voditi brigu, pa zna se predstavnik stanara zna kad Čistoća dolazi i kad se smeće odvozi. Navečer se spremnik otključa i mi ga ispraznimo i ovlaštena osoba ga otključa. Ako je spremnik otključan onda će se isprazniti, a ako nije onda će ga radnici preskočiti, kaže Ivka.

Malović je dodala da ovakav zadatak nije uz "opisu posla" predstavnika stanara a kamoli nekog drugog stanara. 

Većina kontejnera ispred zgrada još uvijek nema lokote a kad će ih dobiti i hoće li ih uopće dobiti nije poznato, već je to na odluci samih stanara. Do tada, moglo bi biti svega, pa i noćnih akcija.