Odredbe iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa, u ovom sazivu, u malo više od 4 godine, povrijeđene su u 360 predmeta

Nema odmora za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje je u četvrtak održalo 182. sjednicu. Saziv Povjerenstva djeluje od ožujka 2018. i mnogim su dužnosnicima, koji se nisu vodili načelom da svoj interes ne smiju stavljati ispred onog javnog, itekako pomrsili račune.

Statistički gledano, kako donosi DNEVNIK.hr, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa trenutačno pazi što radi 2635 dužnosnika svih kategorija - od predsjednika do općinskih načelnika, od članova nadzornih odbora i uprava državnih tvrtki do upravitelja gradskih ili općinskih zaklada.

Sadržaj se nastavlja...

A zbog sukoba interesa, samo tijekom ovoga saziva Povjerenstva, među ostalima, kažnjeno je 12 ministara, 52 saborska zastupnika, 35 gradonačelnika i 75 općinskih načelnika.

Odredbe iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa, u ovom sazivu, dakle u malo više od 4 godine, povrijeđene su u 360 predmeta. Gledamo li strogo statistički, mogli bismo reći da su po dva dužnosnika svakog tjedna bila u sukobu interesa. Treba naglasiti da među njima ima i recidivista, odnosno onih koji su zakon povrijedili više puta.

I dok ove brojke zvuče impresivno, iznos izrečenih sankcija baš i nije takav. Ukupno će za sve te povrede platiti manje od milijun kuna. Za sada je od toga naplaćeno tek nešto više od 739 tisuća kuna jer se kazne plaćaju na rate, a rata ne može iznositi više od polovine neto plaće.

Treba reći i to da se u nekim predmetima, kada je riječ o potencijalnom sukobu interesa, ne izriču sankcije nego samo opomene. Kazne su se s posljednjom izmjenom zakona povećale, ali i dalje su često smiješne u odnosu na sukob interesa u kojemu su se dužnosnici našli - od 4000 do maksimalnih 40.000 kuna.

Kažnjava se i nesuradnja s Povjerenstvom, odnosno ne dostavljanje traženih podataka i to kaznom koja se može kretati od 2000 do 10.000 kuna. Kazne možda nisu velike, ali mogu imati velik utjecaj pogotovo kada je riječ o najvišim političkim dužnostima.

A pozamašnu statistiku popravili su i dužnosnici iz Karlovačke županije. Još dok je obavljala dužnost zamjenice župana u 2019. godini, Povjerenstvo je u redovitoj provjeri imovinskih kartica utvrdilo nesrazmjer u imovini Martine Furdek Hajdin, koja je u konačnici i platila kaznu od tri tisuće kuna. 

A već više od tri godine Povjerenstvo češlja imovinsku karticu zamjenice županice Vesne Hajsan Dolinar i to na temelju prijave zbog sumnje u mogući nesrazmjer u imovini. Zamjenica je od početka mandata u 2017. godini mijenjala i dopunjavala imovinsku karticu čak osam puta. 

U ovom mandatu na stolu Povjerenstva našla se i imovinska kartica drugog zamjenika županice Dejana Mihajlovića, i to zbog slučaja dodjele općinskih poticaja OPG-u u vlasništvu njegova oca, i to u vrijeme dok je obnašao funkciju načelnika općine Krnjak do 2021. godine. Prema odluci Povjerenstva, to ga je koštalo obustave isplate dijela neto mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 3 tisuće kuna. 

Posla Povjerenstvu su zadali i bivši gradonačelnika grada Slunja Jure Katić i načelnik općine Josipdol Zlatko Mihaljević. Katića, podsjetimo koštalo je sporno poslovanje cvjećarne u vlasništvu njegove supruge s Gradom, ali i udjeli u trgovačkom društvu Kordun d.d. U sličnoj situaciji našao se i Mihaljević, kojeg je Povjerenstvo uhvatilo zbog poslovanje Općine kojoj je tada bio na čelu s tvrtkom Ceste Karlovac u kojoj je pak dioničar. 

Najdalje je došao pak slučaj bivše gradonačelnice Ozlja, Gordane Lipšinić. Pravorijek je donio Visoki upravni sud RH, i ujedno samo potvrdio činjenično stanje koje je utvrdilo Povjerenstvo i Upravni sud, a odnosi se na sporno poslovanje Grada Ozlja i tvrtke u vlasništvu njezina supruga. To je bivšu gradonačelnicu "koštalo" 10 tisuća kuna i cijelog žalbenog postupka.